Blagoslovljeno ramazansko vrijeme upravo pogoduje takvim životnim zaokretima i prava je šteta ne iskoristiti bereket tog vremena i tu izvanrednu priliku. Jer vremena na ovom svijetu nemamo na pretek, sutra već može biti kasno. Allah, dž. š., se kune vremenom, ukazujući na posebnu dragocjenost vremena, i na taj način stavlja do znanja ljudima da je svaki čovjek na gubitku, osim onih „koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje.“ (sura Asr)
Ramazan kao novi početak
U suštini, ramazan svakog muslimana priprema na promjene, ramazan mijenja njegov dnevni ritam i raspored aktivnosti, s tendencijom da ono što je ustanovljeno i formirano u ramazanu traje i nakon toga. Također, posteći musliman ne samo da izbjegava konzumiranje hrane i pića, nego napušta ružan govor, bespotrebnu prepirku, svađu, ogovaranje.
Obzirom na ovu činjenicu, pozivamo sve one koji imaju naviku odlaska u kladionice i troše teško stečeni novac na klađenje, novac u kojem, najčešće, itekako oskudijeva njihova porodica, posebno djeca, da u tekućem ramazanu donesu čvrstu odluku da više neće odlaziti u kladionice. Neka to bude čvrsta i trajna odluka.
Pozivamo muslimane da pomognu svojoj braći, prijateljima i poznanicima da napuste ovaj porok.
Redakcija „Preporoda“, uviđajući obim i razmjere raširenosti poroka klađenja i otvaranja različitih vrsta kladionica po našim gradovima, mahalama, ulicama i selima, odlučila je da ramazan 2016. godine na poseban način posveti borbi protiv poroka klađenja i kladionica i time da svoj doprinos u podizanju svijesti muslimana o štetnosti i višestruke pogubnosti ove pojave za društvo u cjelini. Pod sloganom: „Ramazanom protiv kladionica“, Preporod će u ovom i narednim ramazanskim brojevima kroz različite vrste sadržaja podsjećati na posljedice klađenja i potrebu ozbiljnijeg suočavanja sa ovim problemom.
Pozivamo imame, hatibe i ramazanske vaize da u svojim ramazanskim vazovima i druženjima sa muslimanima ukažu na ovaj grijeh i sve njegove štetne posljedice.
Preporod na ovaj način daje punu podršku svim društvenim i političkim inicijativama i zakonskim rješenjima kojima će se porok klađenja reducirati, efikasno ograničiti mogućnost pristupa kladionicama maloljetnim osobama, izmjestiti se kladionice iz blizine škola i vjerskih objekata, te kroz adekvatan porezni tretman onemogućiti enormno bogaćenje pojedinaca koji taj novac stavljaju u dalju funkciju i promociju ovisnosti klađenja i kladionica.
Nije nam svejedno i ne možemo biti ravnodušni na siromašenje našeg društva, davanje lažne nade i svjesne prevare i manipulacije. Učinimo nešto! A uvijek možemo nešto učiniti, kako to razumijevamo iz slijedećeg hadisa: „Ko god vidi neko zlo treba ga spriječiti rukom. Ako ne može, onda jezikom, a ako ne može ni tako, onda ga srcem osuditi. A ovo je najslabiji stepen imana“. Prema tome, ne samo da musliman ne može podržavati zlo, nego ne može ni biti indiferentan prema zlu. Iako nije ista, ipak svi mi u svojim životima i dužnostima imamo neku vrstu odgovornosti i zaduženja. Ako nisu drugi, budimo makar mi odgovorni i ispunimo svoje životne zadaće, shodno hadisu kojeg prenosi Abdullah b. Omer, radijallahu anhu: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: ‘Svi ste vi pastiri i svi ste odgovorni za svoje stado: vođa je pastir i on je odgovoran za svoje stado, čovjek je pastir u svojoj porodici i on je odgovoran za svoje stado, žena je pastirica u kući svoga muža i odgovorna je za svoje stado, sluga je pastir u imetku svoga gazde i on je odgovoran za svoje stado; svi ste vi pastiri i svi ste vi odgovorni za svoje stado.’”
Fetva-i emin: Klađenje je haram
Sa stanovišta vjere klađenje je zabranjeno, haram. Stoga, okanimo se jednog harama u ramazanu.
Muftija sarajevski dr. Enes ef. Ljevaković, odgovarajući na postavljeno pitanje u rubrici Pitanja i odgovori na internet stranici Islamske zajednice o klađenju kaže: „Klađenje je zabranjeno u islamu, pa prema tome i posljedice klađenja nisu prihvatljive.“
Ilustracije radi stava islama, donosimo u cjelini jedno od postavljenih pitanja i odgovor muftije Ljevakovića o kladionicama. U pitanju se navodi: „Često me progoni pitanje i konkretan odgovor vezano za kladionicu koju igram nekih desetak godina, mislim na pogađanje sportskih rezultata, najviše fudbal. Nekad igram svaki dan, ulažem po marku dvije i nekad znam odigrati i 10 listića. Ne igram da bi se obogatio, igram više iz navike i dosade i da bi, k`o biva, ja bio uspješan prognozer fudbalskih rezultata. Igranje kladionice mi ne remeti moju egzistenciju, živim solidno i nikad nisam došao u iskušenje da uložim znatno veći iznos. Po mojoj slobodnoj procjeni godišnje uložim oko 1000 KM, a iznosi koje dobijem u toku godine nekad su ispod onoga što sam uložio a nekad znaju biti i veći. Npr. prošlog mjeseca sam uložio oko 30 maraka a dobio oko 1500 KM. Kad god dobijem na kladionici uvijek se pitam: šta da radim sa tim parama? Često, u većini slučajeva, podijelim najmanje pola dobiti onome za koga pretpostavljam da nema i da bi mu dobrodošle pare ili meni dragim osobama kupim poklone, kao i djeci igračke i sl. Znam da je u islamu zabranjeno kockanje, ali je li zabranjeno i klađenje na pobjede konja u trkama koje se često organizuju u arapskim zemljama?“
Muftija sarajevski je dao slijedeći odgovor: „Izbjegavajte klađenje bez obzira na predmet klađenja. Sve je to jedna vrsta zabranjenog kockanja. Kao što je zabranjeno trošiti novac u to, zabranjeno je i osvojeni novac trošiti na svoje potrebe.