Muftijin stav: Džemat – simbol i osnova našeg zajedništva

VAHID-EF. FAZLOVIĆ, MUFTIJA TUZLANSKI, preporod.com

Muftijin stav: Džemat – simbol i osnova našeg zajedništva

Kada govorimo o značaju pojma džemat, zanimljivo je ukazati i na njegovo jezičko značenje. U Kur'anu, a.š., su zastupljene mnoge jezičke forme nastale iz korijena iz kojeg se izvodi i riječ džemat, dok je ovaj pojam u ovakvom obliku (el-džema'a) sadržan u velikom broju Poslanikovih, s.a.v.s., hadisa. Sinonim pojmu el-džema'a je el-ummekoji je upotrijebljen u pedeset i tri kur'anska ajeta

 

Riječ el-umme znači isto što i el-valide (majka), dakle, ummet odnosno džemat je za čovjeka poput majčine topline i okrilja.

 

Svijest o pripadnosti džematu neminovno uključuje i privrženost Islamskoj zajednici koju smo stoljećima gradili kao naše zajedničko duhovno institucionalno utočište. Tamo gdje je ta svijest slabije izražena, zatiču nas poteškoće, istina, s manjim brojem džematlija i džemata.

 

U različitim kur'anskim kontekstima, ummet, pa tako i  džemat, razumije se kao skup ljudi koje povezuju zajednička svojstva. To je zajednica koju karkterizira zajednička vjera, mjesto i vrijeme.

Ipak, značenje riječi džemat se možda na najbolji način obznanjuje u ajetu: Svi se čvrsto Allahovog užeta držite i nikako se ne razjedinjujte! (‘Alu ‘Imran, 103.) Sintagma Allahovo uže(hablullah) slikovito i metaforičano ukazuje na posebane kvalitete zajedništva.

Muhammed, s.a.v.s., svojim sljedbenicima ostavlja slijedeći emanet: ”Držite se džemata a čuvajte se razilaženja – Alejkum bil-džema'ati ve ijjakum vel-furkate.” (Tirmizi)

Dakle, osnovno značenje pojma džemat jeste okupljanje i zajedništvo, što je suprotno od razilaženja i razjedinjavanja.

Asocijacija koju kod nas izaziva riječ džemat dvojaka je. U našem svakodnevnom govoru, pod ovim pojmom se podrazumijeva džemat kao osnovna organizaciona jedinica Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a i kao skup vjernika okupljenih radi obavljanja namaza, posebno džume-namaza.

Druga asocijacija uključuje šire značenje te riječi i upućuje na džemat (zajednicu) muslimana u svijetu (ehli sunne vel-džemaa).

 

Svijest o džematu

Kada je upozoravao na buduće podjele među muslimanima, Poslanik islama, s.a.v.s., izdvojio je skupinu koja će zaslužiti Džennet i biti spašena i označio je kao el-džemaa. Ovo svakako ne ukazuje na samo jednu od grupacija koja je po broju jednaka drugima. Po svom značenju, riječ džemat se ne može odnositi na neku malobrojnu grupu vjernika nasuprot velikoj skupini. Snažna i optimistična poruka ovoga hadisa je upravo suprotna jer navještava da će najveća skupina vjernika u budućnosti uvijek biti povezana u džematu i svojoj matičnoj zajednici. Ovo se može odnositi i na džemat kao univerzalnu zajednicu muslimana, a i na sve bosanske džemate koji čine jedinstvenu strukturu Islamske zajednice.

Zato smo ponosni na našu ulemu i generacije muslimana koji su ispravno poimali i živjeli islam okupljeni u svojim džematima i Zajednici, a pri tome nisu gubili svijest o pripadnosti muslimanskom Ummetu. Zahvaljujući tome, bosanski muslimani su uspjeli da odnjeguju i sačuvaju džemat čija uloga nije važna samo za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini, kao instituciju koja je zadužena za emanet islama, nego i za naš narod i domovinu u najširem smislu. Iskustvo nas uči da kada neke druge institucije Bošnjaka oslabe ili prestanu funkcionirati, džemat nastavlja sa svojom misijom. To je danas naročito vidljivo u područjima poslijeratnog povratka u Bosni i Hercegovini, ali i u bošnjačkoj dijaspori gdje su džemati najčešće jedina sigurna forma organiziranog djelovanja.

Vođeni ovom spoznajom, valja nam i u ovom vremenu neprestano jačati našu odgovornost naspram džemata i njegovih mnogostrukih vrijednosti. Jačanju džematske svijesti možemo svi još više doprinositi. Svijest o pripadnosti džematu neminovno uključuje i privrženost Islamskoj zajednici koju smo stoljećima gradili kao naše zajedničko duhovno institucionalno utočište. Tamo gdje je ta svijest slabije izražena, zatiču nas poteškoće, istina, s manjim brojem džematlija i džemata. Govoreći o tome posebno imamo u vidu muslimane koji se iz ideoloških razloga i malih obredoslovnih razlika distanciraju od Zajednice i njezinog puta.

Zašto ne bismo imali na umu da se i pripadnici svih drugih religija i kultura identificiraju sa svojim zajednicama, što podrazumijeva poštivanje uspostavljenih pravila koja su omogućila povijesno trajanje tih zajednica? Nije teško uvidjeti da se snaga i utjecaj naroda i zajednica ponajprije izvode iz svijesti o vlastitoj pripadnosti i doprinosu u čuvanju i izgradnji institucija.

 

Džemat i naša budućnost

Nalazimo se pred imperativom da značaj i ulogu džemata u Islamskoj zajednici ozbiljnije i svestranije percipiramo. Moramo se zapitati da li smo ovom vidu samosvijesti dali dovoljno mjesta u našim programima obrazovanja, na svim nivoima, od mekteba do fakulteta, i o neophodnosti našeg preispitivanja o tome koliko brinemo da polaznicima mekteba, učenicima i studentima predočimo vrijednosti koje imaju vjerske i druge institucije u njihovom budućem životu i radu. To se jednako odnosi i na sve druge nosioce odgovornosti među Bošnjacima.

Stoga naši napori ne treba da budu orijentirani samo na afirmaciju Islamske zajednice kao institucije, već nas ovo vrijeme obavezuje na to da potičemo svijest o važnosti svih drugih institucija, koje su potrebne našem narodu i državi Bosni i Hercegovini.

Htjeli smo ukazati na našu sadašnju odgovornost za misiju džemata i Zajednice u našoj budućnosti. U islamskoj tradiciji se zahtijeva da djecu odgajamo i pripremamo za vrijeme u kojem će živjeti. Isto tako je veoma važno da našim sadašnjim djelovanjem osiguramo kvalitetnu ulogu džemata u našoj budućnosti. S tim u vezi je zapitanost da li dovoljno činimo da odgojimo dostojnog pripadnika džemata za buduće vrijeme. To bi moglo značiti da iz svih pojava s kojima nismo zadovoljni uzmemo pouku te svoje stanje istrajno i odgovorno popravljamo. Uz pomoć Allaha, dž.š., mi smo to u stanju postići.