Brčanski konjanici ispraćeni na Ajvatovicu

Medžlis Islamske zajednice Brčko i Konjički klub “Djeca vjetra” i ove godine su organizirali vjersko-kulturnu manifestaciju u povodu ispraćaja konjanika na manifestaciju 508. Dani Ajvatovice.

Program je održan u petak 22. juna 2018. godine a počeo je defileom konjanika kroz grad Brčko. Program je nastavljen nakon džuma-namaza u parku pored Bijele džamije.

U ime organizatora prisutnima se obratio glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Brčko Mustafa-efendija Gobeljić koji je govorio o važnosti čuvanja i afirmacije tradicije i tradicijskih vrijednosti.

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u Bosni.

Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka sa tradicijom dugom pet stotina godina.

Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena šest-sedam kilometara od starog grada Prusca, nekadašnjeg Akhisara [Bijeli Grad], izuzetno značajnog urbanog centra za vrijeme Bosanskog pašaluka.

Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter, prerastao iz tradicija Crkve bosanske odnosno krstjanskih/bogumiliskih molitvi za kišu, plodnost i zaštitu ljetnih usjeva.

Tradicija Ajvatovice se veže za staru tradiciju Bosne, na način da početak Ajvatovice pada sedmoga ponedjeljka po Jurjevu, umjesto određivanja početka po hidžretskom kalendaru.

Pohod Ajvatovici podrazumijeva i određenu ceremoniju koja se sastoji iz: klanjanja sabah-namaza na otvorenome, polaska do mjesta okupljanja gdje se uči kur’anska sura Jasin, pijenja kahve ili čaja, formiranja povorke kojnanika na čijem čelu se nalazi bajraktar koji nosi bajrak Ajvaz-dede, učenja ilahijâ, izgovaranja tekbirâ [Allahu ekber – Bog je najveći], prolaska kroz stijenu, učenja kur’anske sure Feth [Pobjeda], te vaza [predavanja] na livadi i zajedničkoga klanjanja podne-namaza na otvorenome.

Nakon 1946. godine, Ajvatovica je bila zabranjena od tadašnjih komunističkih vlasti.

Tradicija se obnavlja 1990. godine i otad desetine hiljada muslimanskih vjernika ponovno dolazi na Ajvatovicu.

Legenda o Ajvaz-dedi

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je živio u 15. vijeku.

Ajvaz-dedo je došao u Bosnu sa sultanom Fatihom II 1463. godine i dobio zadatak da u Skoplju širi Islam.

Ajvaz-dedo je Bošnjacima objašnjavao islam na blag i primjeren način, prije svega na ličnom primjeru.

Pomagao je mještane i rješavao njihove svakodnevne probleme, što je karakteristično za sufije tog doba.

Za Ajvaz-dedu legenda kaže da je pronašavši dobro planinsko vrelo nastojao dovesti vodu u Prusac, koji je oskudijevao vodom.

Nedaleko od samog vrela ispriječila mu se stijena duga 74, široka 30 metara.

Narodna predaja kaže da se Ajvaz-dedo četrdeset dana uzastopno ranim sabah-namazom obraćao Bogu da stijenu rastavi.

Četrdeseto jutro učeći dovu nakon sabah-namaza je zaspao i u snu vidio kako su se dva bijela ovna sudarila i stijena se rastavila.

Kada se probudio vidio je stijenu rastavljenu.

Nakon toga je Ajvaz-dedo sagradio vodovod od drvenih tomruka [cijevi] i proveo ga kroz spomenutu stijenu do Prusca.