Za 20 godina praktikujući Davudov post u ibadetu proveo više od 5.500 dana

Kako kaže, Davudov post podrazumijeva da se tokom cijele godine svaki drugi dan provodi u ibadetu posta, a sve je počelo sasvim slučajno prije više od 21 godine.

– U jednoj emisiji na televiziji početkom 1989. godine vidio sam bračni par, čijih se imena više ni ne sjećam, koji već godinama praktukuje ovu vrstu posta, nakon čega sam odlučio da i ja zapostim Davudov post. U početku je bilo jako teško svaki drugi dan se odricati jela i pića, ali zahvaljujući upornosti i čvrstoj vjeri u Allaha, dž. š., brzo sam se navikao, tako da se danas nipošto ne bih odrekao ove vrste posta – ističe ovaj vitalni starac, naglašavajući da je na njegovu odluku utjecalo i to što je u jednoj od knjiga pročitao da Allah najviše voli one koji praktikuju Davudov post.

Samo neka zdravlja

O ovoj vrsti posta većina vjernika veoma malo zna, ali on se, kako nam je ispričao Barjaktarević, praktikuje od samog nastanka islamske vjere.

– Negdje sam pročitao da se jedan od ashaba Muhameda a. s. požalio da mu je malo da samo posti mjesec ramazana, na šta mu je Poslanik odgovorio da posti takozvane bijele dane, odnosno 13., 14. i 15. dan svakog mjeseca. Kada se ponovo požalio da mu ni to nije dovoljno, Poslanik mu je predložio da posti svaki drugi dan, a kad je rekao da on može i više od toga, Poslanik mu je odgovorio da nema više i da je to nafila post, koji je ostao u tradiciji sljedbenika islama do današnjih dana – kazao nam je Barjaktarević, ističući da će nastaviti s ovom vrstom posta sve dok ga zdravlje bude služilo.

Praktikujući Davudov post, od 1989. godine, uključujući i 21 mjesec ramazana, postio je više od 4.000 dana, a ako se tome doda i više od 50 ramazana koje je postio prije nego što je počeo praktikovati ovu vrstu posta, dođe se do nevjerovatnog podatka da je u svom dugom životu postio više 5.500 dana.

Dugogodišnji mujezin

Kao istinskom vjerniku, životna želja mu je bila da završi medresu i postane imam, ali iz objektivnih razloga ta želja mu se nije ostvarila. Dva razreda medrese uspio je završiti, ali nakon što su 1948. godine tadašnje vlasti zatvorile medresu u Gradačcu vratio se kući u Špionicu.

Dužnost mujezina u džematu Špionica počeo je obavljati u jednoj od najstarijih džamija u ovom dijelu Bosne, odmah nakon povratka iz Medrese u Gradačcu sada već daleke 1948. godine, a iako je već zagazio u devetu deceniju života ovu dužnost redovno na svim namazima obavlja i danas u novosagrađenoj džamiji u Špionici.

Nije dolazio u iskušenje

Iako je cijeli život obavljao najteže poljoprivredne radove, nikada, pa ni u toku najvećih ljetnih vrućina, nije došao u iskušenje da prekine post.

dnevniavaz.ba