INTERVJU: Predstojeći popis važna zadaća za Bošnjake!

U bajramskom intervjuu za Nezavisne novine reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović poručio je Bošnjacima da predstojeći popis stanovništva u Bosni i Hercegovini predstavlja važnu zadaću za bošnjački narod. U prilogu donosimo cijeli intervju reisu-l-uleme za Nezavisne novine, objavljen 08. augusta 2013. godine:

Nezavisne: Koju ćete poruku uputiti muslimanskim vjernicima po završetku ramazana, odnosno povodom nastupajućeg Bajrama?

Reisu-l-ulema: Da gradimo zajednicu, da produbljujemo naše zajedništvo i da njegujemo našu vjerničku ali i općeljudsku društvenu solidarnost. Zajednica, ovdje imam u vidu, u prvom redu, zajednicu muslimana, mora imati dom, u kome će stanovati i razvijati se narodni duh. Naš zajednički dom su škole i džamije, univerziteti i biblioteke, instituti i muzeji, pozorišta i ateljeji. Tamo se kuje i tali ono što ostavljamo onima do kojih nam je stalo. Tamo je miraz našoj djeci.

Zatim, ovdje iznosim neke naglaske, podsjećam muslimane na Božije riječi iz Časnog Kur'ana: „Mi smo djeci Ademovoj dali njihovo dostojanstvo. (al-Isra, 70)“, i u ovim svečanim i mubarek danima pozivam da se svugdje i uvijek protivimo i suprotstavljamo gaženju ljudskog dostojanstva, nepravde i nasilja.

Također podsjećam Bošnjake ali i sve građane Bosne i Hercegovine na predstojeći popis stanovništva kao važnu zadaću koju treba da izvršimo kao obavezu prema zemlji i domovini. Bosna je zemlja njenih naroda, koji imaju svoje ime, jezik, tradiciju i kulturu. Naše narodno ime je Bošnjak, a naš jezik je bosanski. Njime prenosimo i gradimo svoju kulturu i tradiciju. Mi smo ponosan i hrabar narod, plemenit i širokogrud, svjestan svoje samosvojnosti i svog identiteta.

Kao takvima, valja nam se upisati na listu naroda koji nastanjuju ovu zemlju. I to ćemo, uvjeren sam, učiniti kao narod koji je svjestan sebe, svog jezika, svoje vjere, kulture i tradicije.

Nezavisne: U svojoj poruci uoči ovog ramazana, između ostalog, kazali ste da je ovaj mjesec, prilika da se vjernici molitvom i pobožnosti približe Bogu, ali i da se približe jedni drugima. S tim u vezi, koliko su muslimani u BiH „bliski jedni drugima“ i generalno koliko su svi ljudi u ovoj zemlji upućeni jedni na druge, posebno ljudi različite vjere i nacionalnosti i koliko se međusobno uvažavaju?

Reisu-l-ulema: Ideal je vjernika da postigne blizinu i zadovoljstvo Božije. Bog nam je propisao više načina i obreda pomoću kojih trebamo težiti i dostizati taj naš vjernički ideal. Za muslimane je važan ramazan i post, to je, rekao bih, u duhovnom smislu, blagodarno vrijeme za postizanje Božije blizine.

Isto tako trebamo znati da se Božija blizina i zadovoljstvo postiže blizinom drugom čovjeku, razumijevanjem drugog čovjeka, odnosno materijalnom i moralnom podrškom. Nije moguće biti blizak Bogu a biti u stalnoj ili čestoj svađi i zavadi sa svojim bratom i komšijom ili netrpeljiv prema ljudima. Istinskom blizinom i suosjećanjem s ljudima mi trasiramo vlastiti put kojim se približavamo Bogu, jer nam i Bog naređuje da se brinemo jedni o drugima, da se pomažemo u dobročinstvu i budemo solidarni, da svjedočimo vjeru tako što ćemo biti radost svome bratu i komšiji.

Kur’an uči muslimane da je Bog radi međusobnog upoznavanja ljudima dodijelio različite plemenske, rasne i jezičke karakteristike, ljudi se pojavljuju na ovom svijetu u različitosti svojih identiteta kako bi učili o svojim razlikama i sličnostima, jer da je Božija Volja htjela svi bi ljudi slijedili jednu vjeru, bili iste rase i nacije i govorili istim jezikom. To je univerzalna poruka islama i muslimana.

Osobno sam duboko uvjeren da mi u Bosni i Hercegovini imamo dobru podlogu i plodonosno povijesno iskustvo za razvijanje zajedničkog života i koegzistenciju različitih nacionalnih, jezičkih i vjerskih zajednica. Mi jesmo bili, i to se može reći za najveći dio Balkana, jedinstven evropski prostor zajedničkog života različitih vjera i kultura u vremenu kada je takva koegzistencija bila nezamisliva u drugim dijelovima Evrope. Mi, unatoč mnogim bolnim iskustvima, moramo predano raditi na revitalizaciji tog naslijeđa i jačati naše zajedništvo.

Nezavisne: Po vašoj procjeni, u kakvom duhovnom i materijalnom stanju su vjernici u BiH dočekali i ispratili ramazan i u kakvom stanju dočekuju Bajram? Posebno me zanima u kakvom stanju Bajram dočekuju povratnici i prognanici?

Reisu-l-ulema: Građani Bosne i Hercegovine, uglavnom, žive u teškim materijalnim uvjetima, velika je nezaposlenost, mnogo radnika nema redovna primanja ili su ona minimalna, a, koliko primjećujem, sve je veći stepen siromaštva. To su zabrinjavajući pokazatelji. Takve nepovoljne prilike također utječu na duhovno stanje i raspoloženje ljudi. Zabrinuti smo zbog raširenosti korupcije i mita u našem društvu, nezdravih međuljudskih odnosa, marginaliziranja slabih, socijalne nejednakosti i kršenja ljudskog dostojanstva.

Vjerujem da je najveći broj muslimana, posteći ramazan i vršeći druga obredna i bogougodna djela, prikupio dosta snage i odlučnosti da rješava životne teškoće na najbolji način i da će moći dočekati sa svojim porodicama i komšijama radost Bajrama u duhovnom miru i zadovoljstvu. Naše su misli i ovoga ramazana i Bajrama sa povratničkim porodicama kojima njihove povratničke teškoće, bol koju nose i neimaština sa kojom se susreću otežava doživljaj radosti Bajrama. Sa svima njima iskazujem svoju solidarnost, moleći Boga da im olakša životne teškoće, otkloni terete i brige i pomogne Svojom uputom i obiljem.

Sa svim našim muslimanima želim podijeliti veliku radost Islamske zajednice koja se ogleda u skorom početku građevinskih radova na obnavljanju Aladže džamije u Foči. To je za nas veliki događaj i velika radost. Također, raduje nas okončanje obnove Ferhadije džamije u Banjoj Luci i skoro izvjesno vraćanje zgrade medrese u Banjoj Luci u kojoj želimo otvoriti školu.

Nezavisne: Za vrijeme ramazana Rijaset IZ BiH je reagovao i osudio verbalni napad na djevojke u Sarajevu zato što su bile „neprikladno obučene“ što su jedni pozdravili a drugi negodovali jer ne reagujete i zbog vrijeđanja pokrivenih djevojaka. Zanima me Vaš stav – da li mi u BiH imamo sukob „sekularnog“ i „radikalnog islama“?

Reisu-l-ulema: Islamska zajednica je tu iznijela opći i principijelan stav koji se tiče našeg odnosa prema verbalnom vrijeđanju i zastrašivanju bilo koga. Ne smijemo zaboraviti da su muslimani i članovi Islamske zajednice, posebno u povratničkim džematima, bili česta meta uvreda pa čak i napada prilikom odlaska ili povratka iz džamije. Mnoge muslimanke zato što nose mahramu izložene su grubom šikaniranju, vrijeđanju i isključivanju iz društva, čak je takvih slučajeva bilo i u javnim ustanovama i sredstvima javnog prijevoza. To je neprihvatljivo i moramo se protiv toga boriti. Nažalost pokazuje se postojanje dvostrukih aršina kada su u pitanju verbalne uvrede i diskriminacija muslimanki koje nose maramu, jer takvi slučajevi ne dobijaju adekvatnu medijsku pažnju niti organizacije za zaštitu ljudskih prava pokazuju gorljivost i interes da aktivno štite njihova prava.

Vrativši se izravnije vašem pitanju, rekao bih da u BiH nema ni „sekularnog“ ni „radikalnog islama“, pa prema tome ni sukoba o kojem govorite. U BiH i na Balkanu žive muslimani koji u apsolutnoj većini njeguju civilizacijski otvorenu, kulturno dinamičnu tradiciju sunijskog islama. Naši su muslimani svoju islamsku samosvijest i identitet potvrdili u najtežim ideološkim, političkim, socijalnim, civilizacijskim, pa, ako hoćete, i biološkim iskušenjima kroz koja su prolazili u svojoj modernoj povijesti i oni, uvjeravam Vas, neće nikome dopustiti da se u pogledu njihovog tumačenja islama prema njima odnosi paternalistički. Mi smo u našoj islamskoj tradiciji, islamskoj obrazovanosti, u našim islamskim institucijama, povijesno gledajući, davno stekli punoljetstvo. Naravno, to nipošto ne znači da nismo i da nećemo biti otvoreni za naučna, intelektualna i vjerska strujanja i kretanja u cijelom pa i muslimanskom svijetu. Stalo nam je do unutarmuslimanskog dijaloga na globalnom planu. Otvoreni smo za različita mišljenja i dijalog u samoj Islamskoj zajednici, među muslimanima u BiH i na Balkanu, kao i među pripadnicima različitih vjerskih zajednica i crkava.

Nezavisne: Smatrate li utemeljenim kritike da Islamska zajednica nije na vrijeme reagovala zbog prisustva i širenja „radikalnog“ tumačenja islamu u BiH, koji nije bio svojstven bosanskim muslimanima?

Reisu-l-ulema: Smatram da je Islamska zajednica donosila ispravne odluke i imala dobre reakcije. Možda je mogla bolje i više, ali neka o tome svoj sud donosi povijest. Neki su nastojali da od Islamske zajednice iznude stavove po svojoj želji i mjeri. Islamska zajednica na to nije pristajala i neće, ako Bog da, nikada pristati da radi pod pritiskom ili ispunjava bilo čija očekivanja. U vezi naše obredne prakse i tumačenja islama Islamska zajednica je donijela više dokumenata koji su javnosti poznati i oni su na snazi. Islamska tradicija Bošnjaka je konstitutivni element naše zgrade islama i ustavna kategorija. Mi nismo zajednica koja dekretom i diktatom propisuje ljudima lične stavove i način razmišljanja. Naše je bogatstvo u pluralnosti stavova, cirkulaciji ideja i pristupa. Međutim treba znati da smo mi zajednica institucionalnog djelovanja i odlučivanja u kojoj se zna šta je čija nadležnost, na koji se način donose odluke i kako se one sprovode.

Nezavisne: Da li je potrebna reforma unutar Islamske zajednice BiH i da li će ona biti provedena?

Reisu-l-ulema: Islamska zajednica ima potrebu za kontinuiranom nadogradnjom i usklađivanjem svoga rada i organizacije sa zahtjevima vremena i potrebama muslimana. Uvijek nešto treba popravljati, nešto razvijati ili drugačije usmjeravati. To je zahtjev života. Kroz izmjene našeg Ustava mi upravo želimo kreirati okvir koji će nam omogućiti organizacijsku i administrativnu rekonstrukciju. S druge strane, Islamska zajednica ima određene prakse i modele koje ne treba mijenjati, ali na kojima je moguće naslanjati sve naše inovacijske iskorake i reformske zahvate.

Nezavisne: U svojim javnim istupima iznosite pomiriteljske stavove, (na Ajvatovici, na dženazi žrtvama genocida u Srebrenici, a u Višegradu ste čak izjavili „Mi smo narod koji mora graditi mostove. Mostove sa onim ljudima koji su čestiti, onima koji čestito žele živjeti s nama”) a u proteklom ratu ste bili i zatočeni. Odakle crpite volju i snagu za ovakvim “pružanjem ruke” i jesu li u ovoj zemlji porušeni svi “mostovi” među ljudima?

Reisu-l-ulema: Iz Kur’ana, Božije riječi koja kaže da “dobro i zlo nisu isto! Na zlo dobrim uzvrati, pa će ti dušmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati. To mogu postići samo strpljivi; to mogu postići samo vrlo sretni.” Također, iz primjera Božijeg poslanika Muhammeda, neka je mir s njim, koji je na vrhuncu moći i snage prilikom trijumfalnog povratka u Meku, nakon osmogodišnjeg izgnanstva, svojim ljutim neprijateljima i progoniteljima oprostio, proglasio amnestiju i kazao im da su slobodni i da idu u miru svojim kućama. Iz tradicionalne bliskosti, otvorenosti i dobrote većine naših ljudi i svih naših naroda. Iz uvjerenja da suživot, uvažavanje drugog, dijalog i suradnja, unatoč pojedinačnim i povremenim posrnućima, predstavljaju orijentacijske vrijednosti svih crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini i na Balkanu. Iz uvjerenja da naše pomirenje, suradnja, zajedništvo i solidarnost nemaju alternative.