Na putu ostvarenja interesa države bošnjačko jedinstvo ne smije biti upitno

Dugogodišnji direktor Behram-begove medrese u Tuzli, profesor akaida koji je zvanje magistra stekao na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, predratni svršenik Gazi Husrev-begove medrese, poznat kao čovjek „reda, rada i tišine”, Vahid ef. Fazlović, već godinu je na čelu Muftijstva tuzlanskog.

Pripada generaciji mladih alima koji su na rad u Tuzlu raspoređeni s prvim godinama rata i koji su svojim znanjem i hrabrošću učvrstili rad Muftijstva tuzlanskog, obnovili rad Behram-begove medrese, predano radili na obnovi porušenih džamija, mekteba, izborili se za uvođenje vjeronauke u školama, a da nikada svoju misiju nisu prepustili utjecajima i manipulacijama politike i raznih interesnih bilo domaćih ili stranih skupina.

Volja Uzvišenoga

Razgovala: Almasa Hadžić

U bajramskom intervjuu za „Dnevni avaz” muftija Fazlović ne krije da je funkcija koju obavlja velika čast. Ali, podsjeća da je najvažnije načelo islama vjerovanje da sve biva po volji Allaha Uzvišenog, pa i to ko će šta i gdje raditi, uzdajući se da će svojim radom odgovoriti zadaći koja mu je povjerena.

Muftija Fazlović: Čast mi je što sam dužnost muftije tuzlanskog preuzeo od poštovanog reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića. Dugo smo blisko sarađivali, što mi je neprocjenjivo korisno u obavljanju sadašnjih poslova. Iskustva koja sam stjecao obnašajući ranije dužnosti, posebno u Behram-begovoj medresi, vjerujem da mogu doprinijeti uspješnijem radu na novoj dužnosti.

Kako žive muslimani na području Muftijstva tuzlanskog, posebno oni na prostoru RS?

Muftija Fazlović: Muftijstvo tuzlansko obuhvata veliko geografsko područje. Pod našom ingerencijom su 23 medžlisa IZ, koji se prostiru od Srebrenice na Drini do Orašja na Savi. Tu je velika koncentracija muslimanskog stanovništva u Bosni i Hercegovini i briga o duhovnom životu tih ljudi veliki je zadatak i odgovornost.

Znamo da ukupno stanje naših vjernika u bitnome određuju različiti društveni, politički, ekonomski i drugi uslovi života. Najveću snagu u radu Muftijstva, moram priznati, crpimo iz onog dijela koji, skoro u cijelosti, obuhvata Tuzlanski kanton. Jer, osam medžlisa nalazi se na području manjeg bh. entiteta, i to u Podrinju, Posavini, Semberiji. Pokrivamo područje Posavskog kantona i Distrikta Brčko. Očekivano, naše najveće obaveze povezane su s potrebama koje imaju povratnički džemati, gdje i pored uloženog truda u obnovu džamija i drugih vjerskih objekata, još traje obnova infrastrukture Islamske zajednice. Trenutno se obnavlja džamija u Zvorniku, a uskoro ćemo privesti kraju gradnju, tokom agresije porušene, najistočnije džamije u zoni Medžlisa Bratunac.

Dobro je da se obnavljaju džamije i mektebi, ali ima li vjernika koji će ih posjećivati?

Muftija Fazlović: Naša obaveza i pred Bogom i pred ljudima je da istrajemo u obnavljanju svih džamija i njihovih kompleksa na mjestima gdje su se nalazili prije rušenja. Jednako tako osjećamo obavezu da u svakom povratničkom džematu sa svojim džematlijama žive imami i udovoljavaju njihovim vjerskim potrebama. Hvala Bogu, skoro svi naši džemati imaju stalno angažirane imame, a u znatnom broju to su imami koji potječu s tih područja.

Opredjeljenje Muftijstva je da se iz Podrinja upiše što više učenika u Behram-begovu medresu, za njih iznalazimo stipendije kako bismo im olakšali školovanje. Islamska zajednica ne može praviti fabrike da bi zapošljavala ljude koji su se vratili, ali u sklopu svoje djelatnosti može činiti i čini sve da u mjesta povratka dođu obrazovani i sposobni imami i vjeroučitelji koji će biti oslonac našim džematlijama u svakom smislu. Tamo gdje su se imami vratili sa svojim porodicama, gdje se danas bez straha i kompleksa oglašava ezan i otvaraju džamije, ne zaboravite, tamo ima i muslimana. Islamska zajednica ima svoj put i znamo svoju obavezu i od toga ne odustajemo.

Spaljena zgarišta

Znamo da su imami i institucije IZ od prvog dana s Bošnjacima koji su se vratili u manji bh. entitet. Ali, kome se ti Bošnjaci mogu obratiti za pomoć u rješavanju životnih, odnosno egzistencijalnih problema, ako znamo da su ih, uz časne izuzetke, i država i politika prepustili onima koji su krivi za njihov egzodus?

Muftija Fazlović: Svi stanovnici naše države koji su se vratili na svoja predratna imanja imaju pravo na pomoć i razumijevanje državnih i društvenih institucija. Ponavljam: imaju pravo! Oni su već jednom prošli kroz velike nedaće i zaslužuju da im se olakša sadašnje teško životno breme. Ti ljudi u mnogim sredinama žive potpuno obespravljeni i diskriminisani su u svim segmentima, kako u pogledu vlastite imovine i zapošljavanja u državnim službama i preduzećima tako i u pogledu obrazovanja njihove djece.

Oni Bošnjaci koji sjede u najvišim političkim i državnim tijelima dužni su da djeluju kako bi prava bošnjačkih povratnika u RS bila zaštićena. Neophodno je njihovo snažnije i sistematičnije uključivanje na popravljanju egzistencije povratnika. Hvale su vrijedna djela naših privrednika koji su dio svojih kapaciteta prenijeli u mjesta povratka i omogućili radna mjesta povratnicima. Uvjeren sam da su ovo najsvjetliji primjeri ovog vremena i da će svi koji na ovaj način pomažu drugima i grade svoju domovinu, imati berićetnu budućnost. Onaj ko nije vidio kako naši ljudi u Podrinju, Semberiji, Posavini, koji su se vratili na spaljena zgarišta, danas tamo žive sa svojim porodicama, bez šansi da rade i zarade dnevno barem deset maraka, taj i ne zna kako im je.

Zapitajmo se i u ove dane Bajrama imaju li naša braća u Bratuncu, Srebrenici, Zvorniku, Milićima, Vlasenici, ili oni u Posavini, Semberiji ili gdje god su se ljudi vratili na svoje spaljene kućne temelje, a nemaju gdje da zarade za koru hljeba, svojoj djeci ponuditi barem jedan fin obrok. Da ne pitamo imaju li im ponuditi lijepu novu odjeću da se svečano obuku?

Primjer djece iz škole u Konjević-Polju očigledan je dokaz diskriminacije Bošnjaka u manjem bh. entitetu. Je li pravna država nemoćna pred ovom diskriminacijom?

Muftija Fazlović: Konjević Polje je, nažalost, postalo sinonimom planetarne neljudskosti i obespravljenosti. Nije poznato da danas u svijetu postoji sličan primjer nasilja kao što je ono koje se provodi na kućnom pragu, u avliji Fate Orlović u Konjević-Polju. I u ovoj borbi, sada za elementarna ljudska prava, važna je istrajnost koju Bošnjaci u Konjević-Polju iznova potvrđuju, zaslužujući djelotvornu pomoć i podršku nadležnih institucija i svojih predstavnika u strukturama vlasti. IZ se, naravno, ne može miješati u kompetencije države, ali ne može ni šutke posmatrati obespravljenost i patnju svojih vjernika.

Savladati zlo

Šta IZ u cjelini može učiniti da prestanu obespravljenost i diskriminacija kojima su izloženi Bošnjaci u RS?

Muftija Fazlović: Islamska zajednica ima tradiciju svog djelovanja u BiH staru skoro stoljeće i po. U tom nemalom periodu, IZ je uspijevala opstati, prilagođavajući forme svog djelovanja historijskim nužnostima i okolnostima. Mi imamo svoju misiju, koja se, u prvom redu, ogleda u brizi o duhovnom stablu na kojem je prekrasna krošnja koju čine bosanski muslimani. Vjerujemo da to stablo može donijeti svako dobro našem narodu, a iznad svega moral, koji je temeljna odrednica svakog ispravnog činjenja. Također, vjerujemo i da moral našeg naroda može dati energiju koja će sve bosanske ljude neprestano okretati dobru. Našim dobrom možemo savladati zlo koje je često prisutno u ljudskom mišljenju i djelovanju.

Uloga Islamske zajednice je i da se brine o svakoj potrebi muslimana te da zahtijeva od svih nosilaca odgovornosti iz našeg naroda da čestito i odgovorno ispunjavaju sve svoje preuzete dužnosti. Nažalost, svjedoci smo da je, pored teških ekonomskih uvjeta života, i u ovom vremenu, probosanska državotvorna politika u krizi. Mnogo je strepnji koje pritišću ljude zbog toga, mnogo je prenaglašenog pesimizma i obezvređivanja mnogih naših vrijednosti. Ponekad nam se čini da smo opet sami i da nam se valja samima suprotstavljati svim tim nasrtajima. Ostaje da se nadamo da će svi koji žive u BiH, podjednako, ovu zemlju vidjeti kao svoj interes. Na tom putu odlučnost i jedinstvo bošnjačkih političkih i drugih subjekata ne smiju biti ni zehru upitni.

Muftijstvo tuzlansko, predvođeno bivšim muftijom, a sadašnjim reisu-l-ulemom Kavazovićem, godinama je uspješno reagiralo na svaki pokušaj unošenja zabune među vjernike koji prakticiraju tradicionalni bosanski islam. Ima li još takvih pokušaja i kako se s njima nosite?

Muftija Fazlović: Izvori islama, Kur'an i sunnet, svoje sljedbenike oslovljavaju ”zajednicom srednjeg puta”, obavezujući ih da slijede takav put mjere i mudrosti. Bosanska ulema u svim generacijama je u tom svjetlu islamsko učenje razumijevala i tumačila, na temelju čega se profilirala vjerska praksa koja ima višestoljetni kontinuitet.

Ustav Islamske zajednici u Bosni i Hercegovini propisuje da se ustrojstvo i djelatnost Islamske zajednice temelje na Kur'ani-kerimu i sunnetu Muhammeda, a. s., te islamskoj tradiciji Bošnjaka i zahtjevima vremena, a da se u tumačenju i izvršavanju ibadetskih islamskih dužnosti primjenjuje hanefijski mezheb.

Ovo navodim kako bismo i ovom prilikom ukazali na jasnu orijentaciju i kategoričan stav Islamske zajednice o svakoj pojavi nametanja drukčijih tumačenja vjere koja zbunjuju vjernike i remete harmoniju u našim džematima. Ovakav pristup organa i najodgovornijih ljudi u Islamskoj zajednici svako dobronamjeran i objektivan mogao je i u njenom dosadašnjem djelovanju raspoznati. Ostajemo otvoreni za razgovore sa svima koji to žele, uz jasno postavljene granice koje osiguravaju trajanje misije Islamske zajednice na njenim vlastitim iskustvima. Energično smo protiv isključivosti i zagovaranja bilo kojeg vida nasilja.

O popisu

S prvim danom Bajrama završava se popis stanovništva BiH, proces vrlo važan za bošnjački narod koji je u proteklom ratu etnički očišćen s jednog dijela naše zemlje, prognan, raseljen. Vjerujete li u svjesnost Bošnjaka kada je u pitanju ovaj proces?

Muftija Fazlović: Mi smo ovo pitanje, poučeni iskustvom iz prethodnih popisa, shvatili vrlo ozbiljno. Mi sebi više nikada ne smijemo dozvoliti da se nama barata kao nekom bezličnom masom koju može oblikovati svaki aspirant na ovu našu prelijepu zemlju.

Ubijeđen sam da su Bošnjaci na ovom ispitu pokazali visok nivo svoje nacionalne i državotvorne zrelosti i da smo zajedno sa svim dobronamjernim stanovnicima naše domovine izvojevali još jednu veliku bosansku pobjedu.

Duhovnu radost proširite među sve ljude

U danu objavljivanja ovog intervjua, milioni muslimana iz cijelog svijeta završavaju obred hadža, a potom proslavljaju dane Bajrama. Šta biste u ovom blagdanskom ozračju poželjeli Bošnjacima, ali i svim građanima ove zemlje?

Muftija Fazlović: Najprije, svim muslimanima čestitam bajramske mubarek dane i poručujem neka svoju duhovnu radost prošire među sve ljude. Bajramski dani su odabrano vrijeme za vjernike, u kojima oni nastoje najdublje potvrditi svoju vjeru i predanost Allahu, dž. š. Za ovaj Bajram to dodatno čine obavljanjem hadža i kurbanom.

I ovog Bajrama pokazuje se osjećaj za nevolju drugoga kod naših muslimana. Mnogo će, naime, kurbanskog mesa u ovim danima biti darovano siromašnima i nevoljnicima, pomoći će se rad narodnih kuhinja, domova za nezbrinute, studenskih centara, povratnicima… U tome leži ta veličanstvena snaga vjere, jer to vjernici ne čine ni pod kakvom prisilom, nego pobudom iz čiste vjere i plemenitosti.

Ovaj blagdan najdragocjenija je prilika da muslimani svojom pažnjom i samilošću ojačaju i učvrste međusobne veze. Bajram ih snažno u tom pogledu podstiče, a i obavezuje. Blagdan je to koji svojim univerzalnim načelima i porukama muslimane povezuje sa svim drugim ljudima. Upravo zbog ove činjenice, bosanski bajramski duh izuzetno je veličanstven.

Snaga u okrilju vjere

– Naša domovina posebno je lijepa i draga u vrijeme velikih vjerskih blagdana naroda koji u njoj žive. Stoga je prirodno i suštinski vrijedno da se svi istinski brinemo za svoju zajedničku kuću u kojoj svako ima svoje mjesto na kojem se najljepše osjeća. Moram reći da se u svom vlastitom bajramskom doživljaju osjećam sretno, kao vjernik prvenstveno, što mnogi naši ljudi svoju snagu traže u okrilju vjere i što u svom duhovnom zajedništvu doživljavaju puninu svog ukupnog društvenog ostvarenja.

Vitalnost izvire iz vjere i morala

– Supstanca našeg naroda bila je najjača u onom djelu gdje se ona oslanjala na moral. Vitalnost Bošnjaka izvirala je iz vjere i morala. Ta nit, uprkos svim životnim nedaćama kojima smo bili izloženi, hvala Bogu, nije prekinuta, ali je moramo učvršćivati. Imamo još zdravu porodicu, pogotovo ako kompariramo vremenu u kojem živimo, ali je nužno da na tom polju mnogo više svi radimo. Porodični odgoj i odgovornost roditelja nezamjenjivi su u formiranju svake ličnosti, ali isto tako izuzetno važnim smatram polje obrazovanja. Mislim da tu imamo šta popravljati.

(Dnevni avaz, 14. i 15. oktobar 2013.)