Koji je cilj anonimnih anketa o vjeronauci?

Kao i kod ostalih tabu tema, u to vrijeme nije bilo dopušteno u javnom diskursu davati komentare o tome, niti da pojedici ili institucije daju svoj stav da li je, ili nije to trebalo učiniti. Nakon gotovo pola stoljeća od te 1946. godine, i povratka vjeronauke u škole, dozvoljeno je iznošenje javnog stava naspram toga. To je jedna od tekovina novog kapitalističkog ustrojstva Evrope, ali i dalje pretežito materijalističkog pogleda na svijet. Od ponovnog uvođenja vjeronauke u škole u BiH 1993/94. školske godine do danas bilo je intenzivnijih perioda njenog osporavanja.

 

 

Vjeronauka je ranije bila školski predmet broj 1

U posljednje vrijeme najintenzivniji napadi su bili u periodu februar-april 2008. godine kada se naširoko problematiziralo uvođenje vjerskog odgoja u vrtiće na području grada Sarajeva.

Nakon što je vjeronauku podržalo preko 80% posjetilaca, anketa Udruženja Futura iz Mostara je po hitnom postupku brisana sa njihove web-stranice

Kako su ti napadi, bolje reći pokušaji formiranja posvojimuzusima projektovanog javnog mišljenja veoma providni i u samome startu osuđeni na neuspjeh svjedoči jedna skora anketa koja se pojavila u maju mjesecu prošle godine. Naime, Udruga za unapređenje kvalitete življenja Futura iz Mostara je na svojoj web-stranici futura.ba u maju mjesecu  2010. godine na svojoj naslovnoj stranici postavila svojim posjetiocima poznato anketno pitanje: Podržavate li nastavu vjeronauka u javnim školama?

Anketa je bila otvorena za glasanje sve do februara ove godine. Na postavljeno pitanje je glasalo preko hiljadu posjetilaca. Rezultati su, za nas koji se bavimo ovom problematikom i znamo stvarnu podršku roditelja i njihove djece svojim omiljenim učiteljima tj. vjeroučiteljima, bili prilično očekivani. Možda čak za nijansu i ispod očekivanog. Naime, ZA podršku vjeronauci se izjasnilo preko 80% posjetilaca, a PROTIV vjeronauke se izjasnilo jedva njih 20%.

 

Rezultati Ankete u donjem desnom uglu na dan 29. januar 2011. godine

Zašto smatramo da je ovaj rezultat realno i ispod stvarne podrške navešćemo samo dva primjera:

1. Zvanični podaci pohađanja vjeronauke od strane kako vjerskih tako i prosvjetnih institucija zaduženih za monitoring pohađanja vjeronauke pokazuju mnogo veći procenat polaznika vjeronauke. Zvanični podaci Vjersko-prosvjetne službe Rijaseta IZ u BiH izraženi kroz Analizu polaznosti nastave vjeronauke u 2008. godini, pokazuju da čak 96% djece u osnovnim školama pohađa Islamsku vjeronauku, dok je procenat pohađanja iste u srednjim školama nešto manji i iznosi 79% polaznika vjeronauke!
2. Zvanične ankete, kako vladinih tako i nevladinih organizacija, sprovedene u svrhu poduzimanja konkretnih koraka za organizaciju ili neorganizaciju vjerske nastave u školama! Navešćemo samo rezultate istraživanja koje je sproveo Odjel za obrazovanje Misije OSCE-a u BiH, kao i Anketu koju je realizovao Odjel za obrazovanje u Vladi Brčko Distrikta.

Prema istraživanju OSCE-a iz 2006. godine dvije trećine ispitanika podržava vjeronauku u školama u BiH

Odjel za obrazovanje Misije OSCE-a je u saradnji sa Agencijom “Puls” je decembra 2006. godine na uzorku od 2130 građana, starosne dobi od 15 i više godina proveo istraživanja javnog mišljenja o odnosu građana prema reformi obrazovanja u BiH. Rezultati istraživanja su pokazali da postoji velika podrška časovima vjeronauke uopće. Dvije trećine ispitanika podržava vjeronauku u školama, dok najveći interes postoji među Srbima gdje čak 83% njih se ne slaže sa izjavom da časovi vjeronauke ne trebaju biti uključeni u nastavne planove i programe.[1]

Anketa iz 2008. godine pokazala da vjeronauku u školama Brčko Distrikta želi slušati 98% djece

Isto tako, nakon odluke supervizora za Brčko, Rafija Gregorijana, da od 2008/09. školske godine nastava vjeronauke bude neobavezna, prema riječima Slobodana Ristića, šefa Odjela za obrazovanje u Vladi Distrikta, nezvanični podaci provedene ankete su pokazali, da oko 98% roditelja želi da njihova djeca slušaju vjeronauku. Na sastanku, koji je tim povodom održan u prostorijama Vlade Brčko Distrikta, a kome su prisustvovali predstavnici pravoslavne, katoličke i islamske vjeroispovjesti, predstavnik OHR-a i šef Odjela za obrazovanje, razmatrali su se rezultati ankete provedene u brčanskim školama, vezano za izvođenje nastave vjeronauke i dogovorile daljnje aktivnosti po tom pitanju.[2]

Propao još jedan plan diskreditovanja vjeronauke

Nakon postavljanja nove ankete na web-stranici spomenutog udruženja iz Mostara, koja je u kontekstu naše teme irelevantna – tiče se diferencirane stope PDV-a, rezultati ankete o vjeronauci i uopće sama anketa su brisani sa ove stranice. Nakon ovog poteza Uredništva web-stranice nije teško odgonetnuti namjeru postavljanja pitanja – Podržavate li nastavu vjeronauka u javnim školama?

Da su ovakve i slične namjere, kao što smo već ranije naglasili osuđene na propast ispostavilo se i ovaj put. Anketa je brisana! Odjednom njenom naručiocu rezultati nisu potrebni, oni nisu relevantni … … možda su se u naš zemaljski network umiješali vanzemaljci pa glasali, a njihovi glasovi ne važe… Šalu nastranu!

Da je kojim slučajem rezultat ove ankete premašio natpolovičnu većinu protiv vjeronauke, ili nedaj Bože, da je omjer bio identičan, ali protiv vjeronauke (dakle 80% protiv vjeronauke) naručioci ove ankete (ovdje želimo naglasiti kako nismo skloni teorijama zavjere,  već pod ovim pojmom podrazumijevamo same postavljače iste) bi krenuli u kampanju monitoringa. Sve vladine i posebno nevladine udruge bi bile zasute izvještajima o tome. Našminkane i isto tako isfarsirane, predstave za javnost što se press konferencijama zovu bilo bi zanimljivo gledati. Sav ugođaj ne bi bio potpun bez nekog novog lica – eksperta za ovu “stvar” koji bi svoju stručnu ekpertizu onako polahko (jer je svoj na svome) analizirao u udarnom terminu na nekom od javnih RTV emitera u BiH. Nije mnogo vode proteklo otkako je jedan takav u Dnevniku 2 FTV-a, ni manje ni više, izjednačio vjeronauku sa fašističkom ideologijom!?

Sad nam dozvolite jednu našu malu ekspertizu. Savjetujemo svima onima koji planiraju ulaziti u sličnu avanturu i postavljati ovakovrsna pitanja da se ne brukaju pred javnosti. Bolje im je da i ne postavljaju ovakva tendenciozna pitanja. Ipak, ukoliko se upuste u tu avanturu neka onda „mjesto zločina” besprijekorno očiste kako bi ocjena nezavisnih arbitara bila prolazna. A najbolji sud je sud javnosti, dakle čitalaca tj. posjetilaca portala. Da njihov posao nije dobro odrađen svjedoče najmanje dva dokaza. Prvi manje bitan, ali simptomatičan je da prilikom očitavanja svake ankete na web-stranici u prostoru gdje je ispisano ime trenutno očitane stranice koja sadrži anketu su numerisane brojevima. Tu se najbolje vidi kako je predzadnja anketa numerisana brojem 22,  a zadnja trenutno aktuelna je numerisana brojem 24. Dakle, anketa o vjeronauci, ranije numerisana brojem 23, je izbrisana.

Zaboravili izbrisati video-anketu sa istim sadržajem?

Pored toga, u rubrici Video arhiv na naslovnoj strani, a u podrubrici Ankete koja sadrži video ankete koje donose stavove građana (uglavnom Mostara) po određenom pitanju, ostao je video klip od 4. maja 2010. godine pod nazivom Vjeronauk u javnim školama? Dakle, očigledno greškom su ga zaboravili izbrisati, ili su smatrali da nije dovoljno dobar dokaz neuspjelosti njihove namjere diskreditiranja vjeronauke. I sama video-anketa (iako montaža čini čuda) govori više u prilog vjeronauci, a manje protiv nje.

Naime, od sedam sagovornika u toj video-anketi o vjeronauci njih troje potpuno podržava vjeronauku, jedan naglašava da to treba biti odluka svakog osobno, dvoje je indiferentno (jedan ispitanik odgovara sa nemam pojma, a drugi onako simpatično i uobičajeno za ovakovrsan lov sagovornika kaže: nemojte me to …), dok samo jedna sagovornica kaže kako ne bi trebalo miješati državu i Crkvu! Prema tome moglo bi se izvesti slobodan zaključak kako je četvero sagovornika ZA vjeronauku, a samo jedan PROTIV, dok njih dvoje nema stav po tome pitanju. Četiri naprema jedan nije ništa drugo do li onih 80% naprema 20% u korist vjeronauke što je rezultat sakrivene ankete sa web-stranice! Ne vidimo onda razlog zašto je problematičan rezultat glasanja na postavljenu anketu na stranici, ako nije problematičan rezultat stavova sagovornika na ulicama Mostara iznesenih u spomenutom video-materijalu.

Umjesto zaključka

Ove i slične nevladine i ‘nestranačke’ organizacije često nastoje kroz ovakovrsne ankete da predstave drukčiju od stvarne slike te da rezultatima anketa lobiraju prema OSCE-u, te ministarstvima i vladinim tijelima na različitim nivoima. Krajnji cilj je stvaranje atmosfere unutar javnog mnijenja u kome bi sasvim legitimno bilo pokrenuti inicijative za izbacivanje vjeronauke a instaliranje nekog neutralnog predmeta (tako ga često oni nazivaju)!

Krajnje je vrijeme da pojedina udruženja prestanu sa tim zlonamjernim izljevom moždane kanalizacije u javni medijski prostor! (da se poslužimo rječnikom umjetnika Nikšića)!

Zašto se, već jednom, ne zapitaju trebaju li nam drugi predmeti u javnim obrazovnim ustanovama ili na kraju treba li nam obrazovanje i informacija uopće! Jer, to je, itekako, u skladu sa njihovom logikom!

_________________________________________________________________

[1] OSCE: Pregled rezultata istraživanja javnog mišljenja o sistemu obrazovanja u BiH,  decembar 2006. godine

Izvor: http://www.radio-brcko.co.ba/data_details.asp?cat=txt&subcat=745&id=2259