U Bosni je vjera na radnom mjestu još uvijek problem, a imami su i dalje meta napada

Evidentno je kako su i u 2019. godini najčešće mete napada iz vjerske i etničke mržnje u BiH bili imami i džamije, te vjernici koji posjećuju džamije

Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini tokom prošle godine primila je pet prijava, od toga su četiri bile u nadležnosti Komisije, rekao je 10. decembra u Sarajevu predsjednik Komisije muftija goraždanski Remzija ef. Pitić, prilikom predstavljanja Izvještaja o registriranim slučajevima kršenja prava na slobodu vjere muslimana u BiH.

Nepostojanje ugovora između IZ i Države je trajna diskriminacija

Prema njegovim riječima ovaj izvještaj je doprinos ukupnom podizanju svijesti o slobodama koje su zakonom zagarantirane. “Želim da Komisija i dalje bude relevantna adresa za ostvarivanje vjerskih prava i pozivam sve građane da se jave ako smatraju da su njihova vjerska prava na bilo koji način prekršena i pošalju svoje prijave Komisiji putem web stranice islamskazajednica. ba“, kazao je muftija Pitić i istakao da i dalje ostaje problem nepostojanja ugovora između Islamske zajednice i Države BiH. Pored sekretara Komisije Nihada Mehmedovića predstavljanju Izvještaja prisustvovao je i advokat Emir Kovačević, koji je, također, ukazao na problem nepostojanja ugovora između Države i IZ što muslimane cijele zemlje stavlja u podređen položaj spram drugih, s obzirom da su crkve i vjerske zajednice u BiH potpisale ovaj ugovor. Kazao je da pravo na vjeru i uvjerenje se gleda kao temeljno pravo u istom rangu kao i pravo na izražavanje, okupljanje itd. “Iako je BiH učinila značajne pomake u afirmaciji i poštivanju prava na slobodu vjere i uvjerenja, smatramo da još uvijek ovo pravo nije na isti način tretirano kao druga prava. Izvještaj sadrži konkretne primjere kršenja prava na slobodu vjere. Vidjet ćete da imamo slučajeve koji se ponavljaju iz ranijeg perioda, a tu prije svega problemi u vezi s izražavanjem vjere na radnom mjestu, ishrane, nošenja odjeće u skladu s vjerom“, kazao je Kovačević.

Diskriminacija u državnim institucijama

U prikazu registriranih slučajeva kršenja prava na slobodu vjere muslimana u BiH u Izvještaju za 2019. godinu, dostupnom na bosanskom i engleskom jeziku, obrazložena je prijava pripadnice Oružanih snaga BiH zbog uskraćivanja prava na nošenje mahrame na poslu, kojoj se već duže vrijeme onemogućava da nosi mahramu, a zbog nošenja mahrame je i sankcionisana suspenzijom na 7 mjeseci i zabranom napredovanja u službi u periodu od tri godine. Ona je i upozorena da ukoliko nastavi dolaziti na posao može ostati bez posla. Komisija je zaprimila inicijativu građana Sarajeva da se u svim osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo osigura prostor za obavljanje molitve za učenike i nastavno osoblje. Kao pozitivan primjer navodi se praksa u Austriji. Ovo pitanje je i ranije bio aktuelno. Pojedinci, među kojima ima i muslimana, smatraju da postoji dovoljan broj džamija za klanjanje te da je bespotrebno nalaziti prostorije za klanjanje u školama i na fakultetima. Ove pojedince treba upoznati da ima ljudi koji redovno klanjaju sve namaze, odnosno da nastavnici i nečija djeca ispravno poimaju obavezu namaza. Medžlis Stolac se obratio Komisiji u vezi sa zahtjevom za pomoć kod Općine Stolac u cilju osiguranja parcele za mezarje, jer Općina ne odgovara na zahtjev muslimana što smatraju otvorenom diskriminacijom. Muftijstvo bihaćko je poslalo prijavu u vezi s prijetnjama upućenim imamu Emiru Nuhiću. Riječ je o ponovljenim prijetnjama Danela Rajkovića.

Džamije i imami najčešća meta

Kada je riječ slučajevima registriranim kroz praćenje medija zabilježeni su slučajevi u sve četiri grupe koje je Komisija definirala: slučajevi skrnavljenja džamija, mezarja i drugih objekata – ukupno pet slučajeva; verbalni i fizički napadi – pet slučajeva; diskriminacija u javnim ustanovama – slučaj u Srebrenici i brojni problemi koje nosi sa sobom imenovanje javnih ustanova u manjem entitetu “Sveti Sava“i slavljenje istoimene slave; govor mržnje i islamofobija – četiri slučaja.

Ispisivanje grafita i skrnavljenje džamija je još uvijek prisutno u manjem entitetu. U martu prošle godine na zidu pomoćnog objekta ispred Čaršijske džamije ispisana su četiri ćirilična slova “s“. U Zvorniku i Bijeljini registrirano je više slučajeva koji su uznemirili muslimane. U junu su nepoznate osobe porušile četiri nišana u zvorničkom mezarju Kazanbašča. Istog mjeseca na vanjskim dijelovima Atik-džamije i njenog harema te na vratima prostorija Medžlisa Bijeljina ostavljeni su uvredljivi i prijeteći leci. Na nekim lecima su nacrtani nož i žica, te riječ Srebrenica, na drugim mapa Kosova s natpisom “Otadžbina je ovo Srbina“. Tu je bio i letak s likom Draže Mihailovića. U haremu džamije u Novoj Kasabi, 12. maja 2019. godine, potrgana je državna zastava te skinuta i odnesena zastava Islamske zajednice. Na Arnaudiji džamiji su u aprilu ispisani znakovi kukastog križa, četiri slova “s“i natpis “Turk rauss“. Između ostalih slučajeva, vjernike i širu javnost zgrozio je incident vršenja nužde ispred džamije u Gacku.

Kada je riječ o verbalnim i fizičkim napadima na muslimane muškarac u Gacku je, 8. avgusta, pred policajcem tukao putnika psujući mu “muslimansku majku“. Među ostalim napadima tu su prijeteće poruke imamu Vlasenice i vrijeđanje vjernika na vjerskoj osnovi u Bosanskoj Gradišci. Pored prijetnji imamu u Bosanskom Novom i Vlasenici, trebinjskom imamu je grupa mladića pjevala četničke pjesme, a zbog vrijeđanja imama sankcionisana je i osoba u Banjoj Luci. Neke od ovih prijetnji imale su svoju posebnu koreografiju, kao što je simuliranje napada s vatrenim oružjem u Bosanskoj Gradišci, te fotografisanje sa slikom zločinca Mladića ispred Aladža džamije.

Možemo govoriti o svim ovim pojavama kao izolovanim slučajevima, incidentima, ali ovako česti “incidenti“se trebaju imenovati krivičnim djelima iz mržnje i ksenofobije. U javnosti su rijetke bile osude političkih zvaničnika, brojnih nevladinih udruženja kao i vjerskih predstavnika iz Pravoslavne ili Katoličke crkve, stoga nije ni čudo da se određeni napadi ponavljaju iz godine u godinu.