INTERVJU: Sloboda izražavanja ne znači slobodu vrijeđanja, BiH nije izolirana od islamofobije

Razgovarala: Nermina Omerbegović

FENA: Došli ste na čelo Islamske zajednice u BiH nakon perioda koji je značajno obilježio Vaš prethodnik Mustafa-ef. Cerić i u godini kada institucija reisu-l-uleme obilježava 130 godina postojanja. Da li već i sama ta činjenica da postoji kontinuitet ove institucije i samo okruženje predstavlja izazov i odgovornost?

Reisu-l-ulema: Biti reisu-l-ulema je iznimna čast i ogroman izazov i obaveza te još veća odgovornost, kao što je časno, izazovno i odgovorno biti imam, muallim, muderris i muftija. Obavljanje tih dužnosti traži punu posvećenost. Naravno, važan je kontinuitet Islamske zajednice na ovim našim prostorima, na kojima se stalno nešto novo započinje, a ono staro proglašava prevaziđenim i u ovoj prilici iskazujem duboko poštovanje prema mojim prethodnicima i divljenje svim muslimanima i muslimankama koji su u proteklih 130 godina puno učinili u radu Islamske zajednice u BiH. Kontinuitet od 130 godina rada Islamske zajednice je važan jubilej za muslimane, jer naša zajednica je zajednica vjernika i bez muslimana je nema. Ovaj jubilej je rezultat zahtjeva, borbe i brige naših muslimana za svoju vjeru u mnogim burnim periodima. Svjestan sam emaneta koji mi je povjeren i oslanjam se na Allaha Uzvišenog u svim izazovima koji su pred svima nama. Molim Ga da mi pomogne da predano i dosljedno služim interesima islama i muslimana.

FENA: U programu koji je pratio Vašu kandidaturu najavili ste izmjene Ustava Islamske zajednice u BiH. Koje su ključne izmjene i što muslimani mogu očekivati od novog Ustava?

Reisu-l-ulema: Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini djeluje na temelju Ustava iz 1997. godine. Od tada su se prilike u kojima radimo unekoliko promijenile i pojavila se potreba da naš temeljni akt uskladimo s tim prilikama. Uz to, to pitanje je pokrenuto na aprilskom zasjedanju Sabora prošle godine, što je sve dovelo do toga da će platforma za promjene Ustava biti u martu razmatrana na sjednici Rijaseta IZ-a u Bosni i Hercegovini. Nakon toga će nacrt biti upućen u javnu raspravu.

FENA: Koji je status derviških redova unutar Islamske zajednice u BiH?

Reisu-l-ulema: Ustav Islamske zajednice je propisao da se u okviru Zajednice mogu organizirati tarikatski redovi, u skladu sa šerijatom i pravilima tarikata, a Rijaset je početkom prošle godine donio Uredbu o tarikatskim redovima kojom se preciznije uređuje njihov položaj. To znači da oni imaju svoju autonomnost, u smislu osnivanja i izbora članstva i vodstva, kao i obavezu da se pridržavaju jasnih propisa šerijata i hanefijskog mezheba. Sufijska tradicija dio je sveukupne islamske tradicije Bošnjaka i ostavila je značajan trag u vjerskom i kulturnom životu Bosne i Hercegovine. Načela pobožnosti, skromnosti, požrtvovanosti, služenja ljudima sama su bit islama koja su unutar sufijskog toka dobila naglašenu dimenziju. Neposredni rad s ljudima i edukacija, kako bi se kod njih razvili ovi principi te zadovoljili drugi aspekti duhovne žeđi i usmjeravanja, što je karakteriziralo sufijsku tradiciju na ovim prostorima, naša je nasušna potreba i temeljna zadaća. Islamska zajednica je zajednica svih muslimana koji je prihvataju kao takvu, svi muslimani u njenom okrilju imaju mjesta i ona se ne odriče nikoga.

FENA: Ponekad se mogu čuti ocjene o svojevrsnoj „satanizaciji“ Islamske zajednice u BiH u medijskom prostoru. Kako ćete se nositi s time?

Reisu-l-ulema: Činjenica je da postoje neke predrasude o Islamskoj zajednici i neistinite i tendenciozne interpretacije njenog rada. Islamskoj zajednici se ponekad pokušava staviti na teret ono za što nije nadležna i istodobno osporiti njena dužnost da se brine o pravima muslimana i služi njihovim interesima, da ostane njihovo utočište i prostor duhovne slobode i mira. Neprihvatljivo je da se postupci ili stavovi neodgovornih pojedinaca ili moralno i intelektualno sumnjivih grupa pripisuju Islamskoj zajednici, kao što se ne možemo pomiriti ni s tim da se naši vjerski simboli i autoriteti vrijeđaju ili stavljaju u neprimjeren kontekst. Te „krive drine“ nam valja ispravljati i pri tome razvijati duh tolerancije i međusobnog poštovanja. Samo međusobnim poštovanjem i uvažavanjem, iskrenim razgovorom i dobrom željom da slušamo i razumijemo jedni druge možemo riješiti nesporazume i izbjeći neutemeljena optuživanja. Valja nam graditi otvoreno i slobodno društvo, oslobođeno predrasuda.

FENA: Pojedini mediji i novinari su optuženi za islamofobiju pa je čak i upućena fetva na njihove adrese. Da li će ove fetve biti skinute i da li će Islamska zajednica u BiH prestati da vidi islamofobiju u svakoj kritici koja joj je upućena? I kad se govori o islamofobiji, koliko ona realno postoji na našim prostorima?

Reisu-l-ulema: Moram Vas ispraviti, Islamska zajednica nije donosila fetve protiv novinara, tako da nema šta skidati. U islamu se zna šta je fetva i na koji način se ona donosi. Isto tako, mi nismo utemeljenu kritiku proglašavali islamofobijom. No, kada se uzme u obzir intenzitet i način javnog tretmana kojem smo znali biti izloženi, mogao se steći dojam da u ovoj zemlji ne postoje druge religijske zajednice. Pitanje islamofobije i diskriminacije muslimana te vrijeđanje njihovih vjerskih uvjerenja i simbola je globalni problem, pitanje na koje ukazuju mnogi relevantni izvještaji o diskriminaciji i ljudskim pravima u zapadnim društvima, a Organizacija islamske saradnje (OIC) ustanovila je opservatoriju za praćenje i izvještavanje o islamofobiji. Paljenje Kur'ana, vrijeđanje i karikaturalno prikazivanje Muhammeda a.s., predstavljanje islama prijetnjom za ljudsko društvo jesu, zaista, brutalni oblici islamofobije koji duboko pogađaju najdublja vjerska osjećanja i uvjerenja muslimana. Takva praksa mora biti osuđena i odbačena u svakom demokratskom i civiliziranom društvu, jer sloboda izražavanja ne znači slobodu vrijeđanja i omalovažavanja. Bosna i Hercegovina nije izolirana od islamofobičnih tendencija, jer ekstremistički pogledi na islam i muslimane, koji su zamjetni u zapadnim društvima, postoje i u Bosni i Hercegovini. Naša je dužnost ukazati na takve pojave.

FENA: Jedan od razloga za kritiku bila je i izgradnja rezidencije na Kovačima. I to najviše zbog troškova planiranih za izgradnju ovog objekta. Šta će biti sa zgradom rezidencije, kad se može očekivati njena izgradnja i da li će ti troškovi biti smanjeni?

Reisu-l-ulema: Nažalost, upravna zgrada Rijaseta, kako je taj objekat zvanično nazvan, doživjela je u dijelu medija nezapamćenu hajku, za koju nije bilo nikakvog racionalnog razloga. Zgrada je predstavljena kao rezidencija, kako ste je i Vi imenovali u Vašem pitanju, što nije tačno. Ako danas dođete u prostore u kojima rade najvažnije službe Zajednice, vidjet ćete da su to možda najjadniji prostori u cijeloj Islamskoj zajednici, a da ne govorimo o drugim vjerskim zajednicama i njihovim službenim prostorima. Od odlaska Osmanlija Islamska zajednica nije gradila niti obnavljala svoje sjedište. Austro-Ugarska je gradila sjedište biskupije, a Kraljevina Jugoslavija sjedište Pravoslavne crkve. Komunistička Jugoslavija je od Islamske zajednice oduzela gotovo sve, a danas vlasti ove države rasprodaju vakufsku imovinu i koriste je, a da i ne pomišljaju na njeno vraćanje. Nama, dakle, valja samima se o tome pobrinuti. Hajka koja je vođena naštetila nam je, ali mi moramo nastaviti ono što smo započeli, jer nemamo alternativu. Ovih dana pravimo analizu, a imamo i neka obećanja prijatelja iz Republike Turske o pomoći u nastavku radova.

FENA: Može li se Islamska zajednica u BiH više angažovati na socijalnom planu? Primjera radi, Vi ste, kao muftija, pokrenuli prvi Centar za odvikavanje od ovisnosti. Zašto se npr. IZ u BiH više ne bi angažirao oko takvih centara, centara za dnevnu brigu beskućnika i ugroženih, ili pak pokrenuo kuhinje za osobe u potrebi ili nešto slično?

Reisu-l-ulema: Značajan dio ukupnih aktivnosti Islamske zajednice ima socijalni i humanitarni karakter, a vjerovatno taj segment njenog rada do sada nije bio dovoljno naglašen ili nije bio medijski interesantan. Naime, Islamska zajednica je iz svojih sredstava kontinuirano usmjeravala i danas usmjerava sredstva u mnoge društveno bitne socijalne projekte ili je za neke od njih struktura Islamske zajednice bila i ostala servis putem kojeg muslimani prikupljaju i distribuiraju ta sredstva. Ilustracije radi, različiti organi Islamske zajednice godišnje prikupe i omoguće podjelu više od hiljadu stipendija studentima i učenicima u Bosni i Hercegovini. U 2012. godini je samo putem Rijaseta iz 18 država u kojima žive Bošnjaci uplaćeno više od 3.600 kurbana od čega je dobijeno 106 tona kurbanskog mesa, koje je na 55 različitih adresa podijeljeno povratnicima, javnim kuhinjama, organizacijama Crvenog križa, bolnicama, ustanovama za bolesnu i nezbrinutu djecu, studentskim centrima, obdaništima, Udruženju Roma te domovima staraca i civilnim žrtvama rata. Također, sve naše medrese imaju svoje akcije klanja kurbana za potrebe učeničkih kuhinja, ali značajan dio mesa i podijele. Kada se uzme u obzir koja su sredstva u Bosnu i Hercegovinu po tom osnovu došla izvana, da je stoka ovdje kupovana i vrijednost mesa koje je podijeljeno, dobija se značajan novčani iznos koji je putem Islamske zajednice usmjeren za potrebe siromašnih, ugroženih ili općekorisne svrhe, a u nekim mjestima javne kuhinje se održavaju upravo zahvaljujući donacijama kurbanskog mesa. Islamska zajednica tokom godine organizira više sergija gdje muslimani u džamijama skupljaju dobrovoljni prilog za ljude u nevolji, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego širom svijeta. Vrlo značajnim sredstvima su muslimani u Bosni i Hercegovini pomagali stradale u zemljotresu na Haitiju, Turskoj i Iranu, stradalnike u cunamiju u jugoistočnoj Aziji, žrtve katastrofe u Japanu, pomagali narod Palestine, Pakistana, Somalije, a zadnjih godinu dana dvije sergije su organizirane za narod Sirije. To je pokazatelj vrlo važne univerzalne dimenzije muslimana, koji imaju snažan osjećaj solidarnosti s obespravljenim i ljudima u nedaći bilo gdje u svijetu. Naravno, potrebno je da se još prilježnije bavimo potrebama svoga naroda i u skladu sa svojim mogućnostima pomažemo i otvaramo nove načine i sadržaje brige za pojedinca i društvo. Mi već u nekim mjestima imamo programe bračnog savjetovanja, psiho-terapeutske aktivnosti, otvaraju se obdaništa i podržavaju edukacijski programi. Može se i više i nadam se da ćemo uskoro svjedočiti još raznovrsnijim i sadržajnijim socijalnim projektima Islamske zajednice, na radost muslimana i svih ljudi dobre volje.

FENA: Da li ste se u međuvremenu, od stupanja na funkciju pa do sada, upoznali o situaciji u džematima i kako biste je opisali?

Reisu-l-ulema: Cijelo društvo prolazi kroz vrlo intenzivnu krizu, koja, moram kazati, isuviše dugo traje. Potrebna nam je moralna obnova. Naš odnos prema vrijednostima moramo mijenjati. Nije moguće, naime, stvari popravljati ako nemamo ispravan pristup prema obavezama, porodičnim vrijednostima, komšiluku, poštivanju prava drugih, odnosa prema imovini, zaštiti slabih kategorija društva, strpljivosti, predanosti, odgovornosti u radu itd. Naši džemati su žilavi. Doduše, sve teže podnose krizu, ali istrajavaju, predano radeći na promicanju dobra među ljudima i iskazujući konstantnu brigu prema zajednici. Pred nama su važni projekti obnove socijalnih službi u zajednici. Islamska zajednica na svoj način vodi borbu za povratak i obnovu džemata u onim područjima koja su bila izložena strašnom razaranju i agresiji. Dosta toga je urađeno u mandatu reisu-l-uleme Cerića na obnovi infrastrukture. Teško je stanje na područjima u RS-u i u Hercegovini. Ali, imamo i primjera dobrih pomaka, što nas ohrabruje. Pred nama je obaveza da pomognemo i džemate u Sandžaku. Predstoji nam temeljito sagledavanje potreba na tom području i ozbiljnije ulaganje u mektebe i kadrove. Izuzetno je važno da naša lica još više budu okrenuta našim ljudima i da im se pomogne u jačanju njihove vjere i uvjerenja da, uz rad i dovu Gospodaru svjetova, možemo promijeniti našu tešku situaciju. Važno je naglasiti da smo i do sada imali dosta aktivan džemat. Sada ga valja jačati na idejnom i duhovnom planu. Naša Vjerskoprosvjetna služba će imati dosta posla da sagleda trendove i nove potrebe džemata.

FENA: Jedan od problema s kojima se susreće Islamska zajednica u BiH je razdvojenost muslimana u Srbiji. Kako riješiti taj problem?

Reisu-l-ulema: Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je potpuno predana povratku duhovnog i institucionalnog jedinstva muslimana u Srbiji i duboko pati i žali zbog postojećih podjela. Umjesto patnje i žalosti, mogu doći mir i zadovoljstvo uspostavom jedinstva zajednice muslimana, jer je to način koji će omogućiti slobodu i autonomiju Islamske zajednice u toj zemlji i osigurati da muslimani mogu ostvariti svoje duhovne potrebe. Država Srbija ima odgovornost u osiguravanju slobode i autonomije Islamske zajednice i punu primjenu međunarodnih standarda o slobodi vjere, koji ne dozvoljavaju miješanje vlasti u unutarnja pitanja vjerskih zajednica. U odnosu prema Islamskoj zajednici, vlasti u Beogradu nisu bile na visini zadatka i nisu se držale zakona i međunarodnih standarda. Kao reisu-l-ulema, poduzimat ću sve što je u okviru mojih nadležnosti da se postigne jedinstvo muslimana u Sandžaku. Također, pozivam ulemu i pripadnike Islamske zajednice da svojim djelovanjem doprinose očuvanju naših zajedničkih vrijednosti.

FENA: I za kraj razgovora molim Vas da prokomentirate slijedeće- još prije nego što ste izabrani na funkciju reisu-l-uleme govorilo se da ćete baš Vi biti novi poglavar IZ-a u BiH i da ćete na tom mjestu biti produžena ruka dosadašnjeg reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića?

Reisu-l-ulema: Ja sam na funkciju reisu-l-uleme izabran u jednom posve otvorenom i javnom procesu i mene su tu izabrali muslimani iz Bosne i Hercegovine i iz zajednica koje su u sastavu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Nadam se da ću imati dovoljno umijeća, mudrosti i snage da budem „produžena ruka“ tih muslimana i da ću njima i našoj vjeri služiti na čast i ponos. Reisu- l-ulema Mustafa ef. Cerić je obilježio jedno teško vrijeme u kojem je bio na tome mjestu i uživa, uvjeren sam, ne samo moje nego i poštovanje velikog broja muslimana.

(Fena)