Prvi kurra hafiz u Brčkom i u tuzlanskom muftijstvu nakon 95 godina

Njegovi plemeniti ashabi slijedili su njegov primjer tako da predaje navode da još za vrijeme života Muhammeda, s.a.v.s., bilo najmanje 24 hafiza, od kojih je pet žena. Možemo pretpostaviti da su hiljade ashaba sa Kur'anom u srcima preselile na onaj svijet. Primjera radi, samo u bici na Jemami, koja se desila krajem redžepa 11. godine po Hidžri (632. g. n.e.), znači manje od pet mjeseci po smrti Sultana Božijeg vjerovjesnika, među 1200 poginulih bilo je čak 70 hafiza. Kasnije generacije muslimana nastavile su tradiciju učenja Kur'ana tako da danas imamo na desetine miliona onih koji Allahu knjigu znaju napamet.

Bošnjaci, odmah po prihvatanju islama, posvetili su se učenju Kur'ana, azimu-š-šana. Prvi bošnjački hafiz koga historijski izvori pamte je Ahmed-beg (rođen nakon 1482), sin Ahmed-paše Hercegovića (1455-1517), a unuka hercega Stjepana Kosače i sultana osmanskog Bajezida II. U nastupajućim stoljećima hafizluk a i učenje kiraeta (način izgovora kur'anskih riječi) se raširilo Bosnom ponosnom, tako da je ona sredinom XIX stoljeća bila važniji centar hifza  i kiraeta nego Damask (danas se Damask ubraja u glavne, ako ne i glavni centar izučavanja kiraeta i hifza) – 1254. godine po Hidžri (1837/1838) u Damasku nije bilo nijednog kurra hafiza, dok je Bosna tada dobila svog kurra hafiza Abdullaha ef. Kaukčiju. Naš kurra hafiz je bio učeniji i od Hulvanija, od 1257. godine kurra hafiza Damaska. Najvjerovatnije da je u to doba u Bosni bilo i preko hiljadu hafiza. No, čini se da su hifz i kiraeta od sredine XIX stoljeća krenuli silaznom putanjom, poglavito nakon Austrougarske okupacije. Stoga ne treba da čudi da je u vrijeme vladavine srbokomunizma broj hafiza spao na samo osmericu.

Božijim emerom, od 1980. godine, pogotovo od 1986. godine, kada je promovisano 8 novih hafiza, tradicija hifza se polahko vraća u našu zemlju. Danas imamo oko 300 hafiza, uglavnom mladih ljudi. Među tim hafizima posebno se ističu kurra hafizi, tj. oni koji poznaju Kur'an na sedam odnosno deset kiraeta, načina izgovora kur'anskih riječi. Tako 1997. godine dobijamo dva kurra hafiza – Fadila Bektaša i Dževada Šošića, svršenike Fakulteta za Kur'ana. Potom zvanje kurra hafiza stječu dva Mostarca – Armin Abaza u Siriji, te Dževad Gološ u Egiptu pred uvaženim šejhom Nebil Muhammed Ahmedom , profesor kiraeta na El-Azharovim institutima za učenje kiraeta.

Što se tiče bošnjačkih kurra hafiza, čini nam veliku čast da vam možemo prenijetu radosnu vijest: Nizu kurra hafiza, prije otprilike dvije sedmice, pridružio se 24-godišnji Brčak Samir ef. Hodžić, svršenik El-Azhara i peti živući bošnjački kurra hafiz, koji je u mjesec dana dobio čak tri različite idžazetname.

U nastavku vam donosimo impresivnu biografiju našeg mladog kurra hafiza Samira ef. Hodžića:

Samir Hodžić je rođen u Brčkom 3. septembra 1988. godine. Njegov muallim u mektebu pred kojim je stekao osnovna vjersku pouku bio je Esad ef. Avdić, sadašnji imam u brčanskoj gradskoj četvrti Dizdaruša. Osnovnu školu završava u Šatorovićima kod Brčkog.  Po završetku osnovne škole 2003. godine upisuje Behram-begovu medresu, najstariju obrazovnu instituciju na području sjeveroistočne Bosne. U medresi pridružuje se sekciji za hifz. Nakon nepune dvije godine, dok je još bio učenik drugog razreda završava hifz pred muhafizom hfz. Mirnes ef. Spahićem. U periodu od 20. maja do 2. juna 2005. godine hifz je proučio pred komisijom Rijaseta Islamske zajednice. Hafiska dova mu je proučena 20.6.2005. godine u Behram-begovoj džamiji. Zanimljivo je da je taj isti dan proučena hafiska dova i za hfz. Edina Dedića i hfz. Merima Đulovića – i njima je muhafiz bio vrijedni Mirnes ef. Spahić. Hodžiću je diplomu uručio tadašnji direktor Behram-begove medrese Vahid ef. Fazlović, a dovu je proučio rahmetli hafiz Abdulah Budimlija. Mediji su povodom hafiske dove Samira Hodžića iznijeli, između ostalog, i sljedeću konstataciju:

Treći hafiz je Samir Hodžić, učenik IIa razreda Behram-begove medrese. Samir Hodžić je počeo učiti Kur´an, a.š., napamet kada se upisao u Medresu. Za dvije godine uspio je, uz Božiji emer, naučiti Kur´an, a.š., napamet. Samir je za vrijeme pamćenja Kur´ana, a.š., dobivao neizmjernu podšku od muhaffiza Mirnesa Spahića, svojih kolega iz razreda i škole, razrednika… Samir Hodžić, i pored toga što je učio hifz, najbolji je učenik u IIa razredu. Na kraju drugog razreda prosjek njegovih ocjena je 5, 0.

Nakon završetka medrese 2007. godine, Samir-efendija odlazi na studije na renomirani kairski El-Azhar. Vrijeme studiranja u Kairu iskoristio je za učenje kiraeta. Naporan trud je urodio plodom. Samir-efendija je prošle godine u Centru prof. dr. Ahmeda El-Ma'saravija za kur'anske nauke pročio Kur'an napamet po rivajetima Šu'beta i Hafsa od imama Asima prema Šatibiji pred šejhom Ibrahimom Muhammedom Ridvanom. Iz tehničkih razloga Samir-efendija je morao čekati do 4. maja 2013. godine, kako bi izašao pred ispitnu komisiju Centra Ma'saravija i potvrdio svoje znanje iz dotičnog kiraeta. Time je stekao idžazetnamu sa senedom do Poslanika, s.a.v.s. za Asimov kiraet po rijavetima Šu'beta i Hafsa. Komisiju su sačinjavali:

– šejh Abdulhakim Abdullatif, šejh učača Kur'ana pri Azharovoj džamiji i poznati egipatski alim u nauci o kiraetima,
– prof. dr. Ahmed Isa El-Ma'saravi, šejh učača Kur'ana u Egiptu, predsjednik Komisije za recenziju mushafa i profesor hadisa i hadiskih nauka na Univerzitetu El-Azhar
– šejh Muhammed Fuad ‘Abdulmedžid, generalni direktor Centara prof. dr. Ahmeda El-Ma'saravija za kur'anske nauke

Pošto je naš Samir ef. Hodžić na ispitu pred Komisijom osvojio više od 95 procenata uspješnjosti stekao je pravo i na idžazetnamu lično od prof. dr. Ahmeda El-Ma'saravija sa njegovim egipatskim i šamskim senedima. Obje idžazetname su mu 25. maja ove godine na svečanoj ceremoniji.

No, to nije sve. U razdoblju od četiri mjeseca, od početka februara do početka juna, Samir ef. Hodžić je u Dar el-Kalemu, centru za Kur'an i kur'anske nauke, pred šejhom Ebu el-Hajr Mustafom ibn Ahmedom El-Ezherijem proučio Kur'an na sedam kiraeta, te time stekao i idžazetnamu iz sedam kiraeta i titulu kurra hafiza. Inače, šejh kurra hafiz Mustafa je suvlasnik Centra, imam u više džamija, hatib, a redi i u Centru dr. Ahmeda El-Ma'saravija za kur'anske nauke.

Ove godine kurra hafiz Samir ef. Hodžić će diplomirati na Fakultetu arapskog jezika na El-Azharu. Treba istaći da je Samir-efendija maksuz ostao dodatnu godinu na studijama u Egiptu kako bi mogao da završi izučavanje kiraeta.

Na kraju, upućujemo dovu Uzvišenom Allahu da pomogne Samir-efendiju na putu nauke i podučavanja našeg naroda Kur'anu i kur'anskim znanostima.

   Antre: Kratka povijest izučavanja kiraeta na području Tuzlanskog muftijstva

Nažalost, prije Samir ef. Hodžića poznat je samo jedan kurra hafiz u Brčkom. Riječ je o Abdulah ef. Imamoviću koji je preselio 1918. godine. On je ujedno bio i jedini kurra hafiz na području cijelog Tuzlanskog muftijstva. Dakle, Samir-efendija je drugi po redu kurra hafiz na području ne samo Brčkog, nego čitavog Tuzlanskog muftijstva, barem koliko je nama poznato. Trebalo je da prođe dugih 95 godina dok Tuzlanski muftiluk nije dobio ponovo svog kurra hafiza. Zanimljivo da je Brčko je dalo sve do sada poznate kurra hafize tuzlanskog kraja.

Naravno, treba spomenuti i kurra hafize koji su živjeli i djelovali u Tuzlanskom muftijstvu, a došli su iz drugih krajeva Bosne:

– Kurra hafiz Ibrahim ef. Maglajlić, peti reisu-l-ulema. Rođen je u Banjoj Luci. Obavljao je dužnost okružnog muftije u Tuzli od 1919. do 1925. godine. Preselio 1936. godine u Beogradu.

– Ahmed-ef. Redžebašić. Rođen je u Gornjem Vakufu. Od 1911. godine radi kao prvi muallim i upravitelj mektebi ibtidaijje u Puračiću, da bi 1914. godio preuzeo dužnost imama u dotičnom mjestu. Radio je kao sekretar u Tuzlanskom muftiluku od 1916. do 1936. godine. Kratko je obavljao dužnost muftije 1933. godine. Predavao je kiraet u Behram-begovoj medresi od 1930. godine sve do prinudnog zatvaranja iste 1949. godine. Više od pedeset godina je učio i vodio mukabele po tuzlanskim džamijama. Preselio je 1974. godine u Tuzli.

Jusuf Džafić

 saff.ba