Hoćemo li do 2050. postati „zemalja staraca“?

Hoćemo li do 2050. postati „zemalja staraca“?

 

Bijela kuga je najpopularniji naziv za najnepopularniju pojavu u savremenom svijetu: depopulaciju, odnosno smanjenje nataliteta jednog naroda, jedne države. Uz manjak sklopljenih brakova, te vrlo mali broj potomaka onih koji su se odlučili za bračnu zajednicu, pa mortalitet, depopulaciju jedne mjesne ili džema'atske zajednice, kao osnovne, do državne, najviše društvene zajednice jedne države, čine i emigracije njenoga stanovništva. Svjedoci smo da nam, od agresije na BiH do danas, haman pa nestaju mnoga sela. Mladi bračni parovi traže egzistenciju u gradovima, a često i u drugim zemljama Evrope, u Americi, a u njihovim mahalama ostaju uglavnom starija domaćinstva. Zbog nedostatka učenika neke su osnovne škole na izdisaju. U njih su nekad dolazile stotine dječaka i djevojčica, a danas su one puste, bez dječije graje, bez života. Sablasno djeluju. I kad ostanu na svom topraku mnogi mladi bračni parovi u najviše slučajeva odlučuju se na jedno ili dvoje djece. A, mnogo je i mladića koji se ne odlučuju za ženidbu. Na pitanje zašto bježe od sklapanja braka, reći će vam da nemaju osnovne uslove za ženidbu: posao, stan i mnogo toga još… Međutim, ponajviše im fali hrabrosti da se uhvate ukoštac sa životnim iskušenjima. Kao da zaboravljaju da Bog, usprkos činjenici da živimo u složenim ekonomskim i političkim okolnostima, daje nafaku za svako Svoje stvorenje…
Eto, bijela kuga ozbiljno je zaprijetila i Bosni i Hercegovini, pogotovo njenom manjem entitetu Republici Srpskoj. Prema pisanju printanih medija natalitet u Republici Srpskoj stalno opada, a kao ilustraciju tome dodaju da je od 2008. do 2012. godine u školama upisano skoro 1.000 prvačića manje, te da je zatvoreno više od 50 područnih škola. Ove školske godine u 64 područna odjeljenja nije upisan niti jedan učenik, u 61 po jedan, a po dva učenika u 182 odjeljenja! Nije puno svjetlija situacija ni u područnim školama i odjeljenjima u Federaciji BiH. Odjel za populaciju Ujedinjenih nacija, u jednoj od svojih analiza populacije, dao je vrlo sumornu prognozu koja kaže da će 2050. Bosna i Hercegovina biti jedna od zemlja sa najstarijim stanovništvom. Kad je u pitanju bijela kuga još je alarmantnija situacija u komšijskim zemljama Srbiji i Hrvatskoj. Prema najnovijim istraživanjima Svjetske banke, u centralnoj Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji živi najviše osoba starijih od 65 godina, dok najmlađe stanovništvo u regiji ima Kosovo.

Kosovo ima najveći procenat mlade populacije

Kosovo je sa 32 posto mladih do 15 godina na prvom mjestu u Evropi. Štaviše, svega pet posto kosovske populacije starije je od 65 godina. Slijede ga Albanija u kojoj je 23 posto mlade populacije i devet posto starije, te Crna Gora sa 19 posto mlade i 13 posto stare populacije. Bosna i Hercegovina ima 15 posto mlade i 14 procenata najstarije populacije.
Kad su u pitanju i ostale evropske zemlje najniži procent mladih imaju Njemačka i Monako – po 13 posto, dok u Bugarskoj, Italiji, Ukrajini i Letoniji živi 14, a u Austriji 15 procenata mladih. Najveći procent starijih osoba, populacije iznad 65 godina starosti, ima Monako – 24 posto, zatim Njemačka – 21 posto, Italija – 20 posto, Grčka – 19 posto, Bugarska i Austrija – 18 posto… Istraživanja pokazuju da se od 45 evropskih zemalja čak njih 20 suočava sa problemom starenja stanovništva.
Posmatramo li čitav svijet iz demografskog ugla onda dolazimo do statističkih pokazatelja da najviši procent mlade populacije do 15 godina starosti ima afrička i muslimanska zemlja Niger – 49%. Slijede ga Uganda i Mali sa po – 48%, pa Angola – 47%, Burundi, Zambija i Kongo sa – 46 procenata.
Poslije Monaka rekorderi u broju starih u ukupnoj populaciji zemlje su Japan sa 23%, Njemačka sa 21%, Italija sa 20%, Grčka sa 19% i Finska, Švedska, Austrija, Bugarska i Portugal sa po 18 procenata starijih od 65 godina.
Najveći procent mlade populacije živi u zemljama Afrike, gdje prosjek mladog stanovništva doseže 43 procenata, a najveći procenat staraca iznad 65 godina, čak 16 posto, nastanjuje evropske zemlje.

Bijela kuga i u Crnoj Travi

Crna Trava je, kako piše Blic, jedna od najmanjih općina u Srbiji. Prema popisu stanovništva iz 2002. godine na području ove općine živjela su 2563stanovnika. Prošle je godine predsjednik općine Slavoljub Blagojević rekao da trenutno ovdje živi 1693 ljudi, među kojima ima i oko 200 neženja između 32 i 35 godina, te su, zarad poboljšanja nataliteta, samohranim majkama sa djecom iz drugih krajeva Srbije ponudili posao i besplatan smeštaj. Nadaju se da će mnoge od njih zasnovati brak sa tamošnjim neženjama.
U selu Arbanaška ponad Prokuplja, nakon 36 godina, rođena je beba. Do rođenja ove bebe najmlađi stanovnik sela bio je njen otac Jovica Mijatović. Mijatović kaže da su u njegovom i u okolnim selima Tovrljane, Pestiš, Široke Njive, a koja su danas gotovo pusta, sa tek po nekim staračkim domaćinstvom, sedamdesetih godina prošlog stoljeća postojale četvororazredne osnovne škole pune đaka, a danas ih svega četvero pohađa osnovnu školu. I to u Prokuplju. Tokom školske godine djeca su podstanari u ovom gradu.

Medalja časti za Turkmenistanke koje rode osmo dijete

Suočene sa problemom bijele kuge vlade mnogih zemalja nastoje da raznim stimulativnim mjerama poboljšaju natalitet svoje nacije. Jedna od tih zemalja je i Turkmenistan. Ova srednjeazijska zemlja u kojoj, na 488000 km2, živi oko 6 miliona stanovnika, na čelu sa predsjednikom Gurbanguli Berdimuhamedovim, svaku ženu koja rodi osmo dijete nagrađuje Medaljom časti. Porodice sa osmero djece vlada nagrađuje i novčanim sredstvima. Te porodice nisu dužne plaćati troškove goriva, plina, struje i vode. Imaju pravo na besplatno korištenje svih prijevoznih sredstava u državi, uključujući i avioprijevoz. Nisu bez nagrada ni porodice sa troje djece. One bivaju nagrađene stanom i automobilom. Država gradi svadbene salone u kojima mladenci besplatno imaju svadbena veselja.
Zanimljivo je da najviši politički i društveni dužnosnici ove zemlje vlastitim primjerom utječu na narod da podigne natalitet. Tako je predsjednica Parlamenta Turkmenistana Akdža (Akca) Nurberdiyeva majka 11 djece.

Cijeli tekst: Preporod 15. maj 2013