Intervju s velikim muftijom središnje Rusije Tal'atom Tadžuddinom

 

Prošli bajram-namaz oko 40.000 muslimana bilo je prisiljeno klanjati po ulicama, jer su sve četiri džamije bile dupkom pune.

U samoj Moskvi danas živi milijun i pol muslimana. Muftija Tadžuddin ovo je izjavio za list Vijesti Moskve, a s njim je razgovorala novinarka Ilina Sobonina.

Razgovor je počeo povodom zahtjeva ruskih muslimana da se na zastavu, pored križa, stavi i polumjesec kao znak jedinstva ruskoga naroda.

On je na to pitanje odgovori: Taj prijedlog sam uputio u pismo predsjedniku vlade Vladimiru Putinu, a isti prijedlog sam nedavno ponovio i predsjedniku Dimitriju Medvjedevu kad je nedavno posjetio glavni grad Baškirije i sastao se sa mnom. Ovaj sam prijedlog poslao i svim ruskim muftijama.

Pitanje: Kako mislite ucrtati polumjesec na rusku zastavu?

Odgovor: Ruski simbol je orao sa dvije glave. Iznad tih glava orla nalaze se tri križa, dva iznad i jedan između glava orla. U Rusiji živi 20 milijuna muslimana ili 18% ukupnog pučanstva. Mi muslimani smo Rusi, nismo iz Saudijske Arabije niti iz Irana, niti smo iz Afrike, a nismo ni sa mjeseca. Naši su preci živjeli ovdje, u Rusiji, tisućama godina. Mi smo za ovu zemlju dali mnoge junake. Iako pripadamo različitim

vjerama mi smo braća po mnogo čemu, a jedna nam je domovina. Prema tomu mi moramo imati svoj simbol, ako to imaju braća kršćani. Kad su naši preci za vrijeme carske Rusije odlazili u vojsku zavjetovali su se na Kur'an, a kršćani na Bibliju. U vojsci su služili muslimanski dušobrižnici i imami, a imali su i svoju upravu u vojsci. Za vrijeme rata protiv Turske muslimanski vojnici nisu razmišljali da ratuju protiv muslimana nego su se borili za domovinu, veliku Rusiju. Najbolji je primjer baškirijskih konjanika iz 1812. godine koji su prvi nanijeli poraz Napoleonu i njegovoj vojsci. Moj djed je 1945. godine bio jedan od prvih ruskih vojnika koji su ušli u Berlin. Zbog svega iznesenog tražimo da se i naš muslimanski simbol uz križ nađe na ruskoj zastavi. Ako se usvoji naš zahtjev neće više moći ni jedan neprijatelj iskorištavati vjerski pluralizam za sukob među Rusima.

Pitanje: Kakva je bila reakcija Medvjedeva?

Odgovor: Dosta je razmišljao o ovom mom prijedlogu.

Pitanje: Možda ga je ovaj prijedlog razveselio?

Odgovor: Ja nisam psiholog koji bi mogao odgonetnuti šta je mislio.

Pitanje: Veliki ruski muftija Ravi Ajnud-din u jednom je predavanju rekao kako misli da se Rusi boje da će jednoga dana osvanuti u muslimanskoj Rusiji. Mislite li i Vi tako?

Odgovor: Nema straha od islama. Ako netko stvara takve strahove to su oni na Zapadu koji koriste i najmanju priliku da upozore na strah od islama, pa se eto i ovdje počelo tako razmišljati. U Baškiriji i Tataristanu od ukupnog broja stanovnika 30% su mješoviti brakovi i zašto bi se netko plašio islama kad se spomenuti ne plaše. Kod nas u Baškiriji nema skoro ni jednog sela u kome su pripadnici samo jedne religije. Tako živimo već stoljećima bez velikih trzavica i sukoba.

Pitanje: Tijekom vremena broj muslimana se povećava?

Odgovor: Točno je, i nije to samo u Rusiji nego u svijetu broj muslimana se stalno povećava, ali od povećanja njihovog broja nitko nije ugrožen.

Pitanje: Rusija je laička zemlja, njeni zakoni vrijede za sve, za vjernike i nevjernike?

Odgovor: Točno je to, ali valja znati da je u posljednjih dvadesetak godina religioznost uvelike narasla. Tako na primjer za vrijeme komunističke vlasti u Baškiriji je bilo samo 16 džamija. Danas ih je 1016, a u Tataristanu od 15 na 1300. Koliko je tek izgrađeni pravoslavnih crkava! Ako su Rusi nevjernici otkud toliko bogomolja? Ne znam komu smetaju gradnje džamija? Zar je korisnije za zemlju flaša piva i čaša vodke umjesto odlaska u džamiju ili crkvu.

Pitanje: Jedan moskovski imam je nedavno izjavio da će muslimani, ako im se i dalje bude priječilo graditi džamije pribjeći klanjanju namaza u crkvama…

Odgovor: Danas u Rusiji ima puno džamija. Njihov se broj poslije silaska komunizma povećao za 30 puta. Međutim broj džamija u Moskvi je zaista minoran. U glavnom ruskom gradu živi milijun i pol muslimana, a postoje samo četiri džamije. Mi smo za vrijeme predsjednikovanja Putina tražili 8 hektara zemljišta da izgradimo džamiju za pet tisuća klanjača, ali nismo uspjeli.

Pitanje: U kom dijelu Moskve je bilo to zemljište?

Odgovor: Na obali Lužinke preko puta Akademije znanosti, na oko tri kilometra od katedrale Isusa Spasitelja. Nedavno smo tražili pet parcela za gradnju džamija. Isto također tražimo zemljište za gradnju Muftijstva. Sadašnje sjedište muftijstva koristi se ravno 221 godinu. Jedna od budućih džamija trebala bi primiti sedam tisuća vjernika. Koliko znamo patrijarh Kiril ne protivi se gradnju ove džamije.

Pitanje: Kako se javlja ekstremizam kod imama?

Odgovor: Uglavnom takvi dolaze iz inozemstva, a njihov se broj povećava kod ugrožavanja prava i sloboda vjernika, kod siromaštva i nezaposlenosti. Što je više problema u društvu sve je veća pojava ekstremizma, ne samo kod imama, nego i kod muslimana, ali i u drugih religija.

Pitanje: Znate li zemlje u kojima se javlja ekstremizam?

Odgovor: Ne znam. Ja nisam ministar vanjskih poslova da bi se bavio tim problemom. Kad bi znao sigurno bi to priopćio javnosti.

Pitanje: Kako se može boriti protiv ekstremizma koji je povezan s vjerom. Da li kod nas postoji kontrola?

Odgovor: Ne postoji. Za vrijeme ruske carevine muftija je imenovao imame. U policiji su postojali posebni službenici koji su pratili kretanja i aktivnosti svih vjerskih ljudi i dojavljivali muftiji kako se ponašaju imami, a ovaj je reagirao kad je god bilo potrebno. Takva kontrola rada vjerskih ljudi sada ne postoji i to predstavlja veliki problem. Ni vjerske zajednice, ni država nemaju nikakve ovlasti da kontroliraju rad imama i popova. Oni uglavnom rade po svome.

Pitanje: Postoji li način da se ekstremni imami kontroliraju?

Odgovor: Postoji kad bi imami primali plaću iz jednog centra. Danas kod nas imami dobivaju plaće iz različitih izvora iz Irana, Saudi Arabije, Libije, Katara i drugih. Svi oni slušaju one izvore s kojih vodu piju, koji ih plaćaju.

Pitanje: Dopustite da Vas na kraju pitam za događaje u Libiji?

Odgovor: Osuđujem savezničke napade na Libiju i to smatram izravnim miješanjem u poslove jedne neovisne države.

                                                                                                                             www.islamska-zajednica.hr