Normiranje odnosa IZ-e s medijima

Ovi napori bi trebali biti obostrano korisni, olakšati i unaprijediti odnos Islamske zajednice prema medijima i javnosti i, obrnuto, olakšati medijima komunikaciju s Islamskom zajednicom.
Naime, Rijaset Islamske zajednice je, na sjednici održanoj 20. oktobra 2009. godine, donio Protokol o odnosima s medijima. Protokolom se definira odnos Islamske zajednice  s medijima, pojašnjava način na koji se održavaju kontakti, preciziraju organi, ustanove i nosioci vjerskog autoriteta čije izjave i stavovi odražavaju ili prezentiraju zvanične stavove Islamske zajednice. Intencija je bila da se uspostavi  jasna hijerarhija i subordinacija, ali da se pritom izbjegnu bilo kakva ograničenja pojedincima ili organima koja se tiču njihove slobode, prohodnosti ličnih mišljenja i sloboda. Svakako, praktična primjena Protokola će zasigurno pomoći da se uoče eventualni propusti, koji će se moći ispravljati kroz daljnju nadogradnju.

Cilj Protokola
Cilj Protokola je uspostavljanje principa, standarda i procedura u odnosima s medijima radi ujednačenog predstavljanja zvaničnih stavova Islamske zajednice, izbjegavanje konfuzije i nesporazuma, postizanja boljeg razumijevanja između Islamske zajednice i javnosti i funkcije koju Zajednica vrši, davanje objašnjenja o radu i aktivnostima.
Protokol definira da nijedan službenik Islamske zajednice, u svojstvu uposlenika Islamske zajednice, ne može se samoinicijativno obraćati medijima ili im slati službene materijale i podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu bez prethodne konsultacije i odobrenja pretpostavljene osobe ili organa.
U povodu prigodnih blagdana, značajnih događaja iz islamskog kalendara (bajramskih blagdana, ramazana, mevluda, Hidžre i sl.) ili nekih drugih događaja i pojava, kada se traži stručno islamsko mišljenje o tom događaju ili islamskom propisu, relevantni naučni radnici, istraživači i službenici Islamske zajednice medijima mogu direktno dati izjave ili gostovati u programima, pri čemu će se u takvim prilikama iznijeti stručno mišljenje i obrazloženje, posebno iz specijalističkog područja kojim se davalac izjave ili mišljenja profesionalno bavi. Ukoliko postoji potreba da se tom prilikom iznese lični komentar, onda će se jasno kazati da je to lični stav osobe koja daje izjavu, a ne zvanični stav Islamske zajednice.

Zvanični stav
Važna odlika Protokola je što se definira zvanični stav Islamske zajednice na način da je to usaglašeno mišljenje organa Islamske zajednice i nosilaca vjerskog autoriteta, mišljenje koje odražava duh i načela rada i misije Islamske zajednice utemeljeno na islamskom učenju, dokumentima i normativnim aktima Islamske zajednice. Također su precizirani organi i pojedinci
koji u medijima mogu iznositi zvanične stavove i nivo do kojeg to mogu činiti.  U medijima mogu iznositi zvanične stavove Sabor iz nadležnosti svoga rada, Ustavni sud iz nadležnosti svoga rada, Rijaset iz nadležnosti svoga rada, Savjet reisu-l-uleme iz nadležnosti svoga rada, Kabinet reisu-l-uleme iz nadležnosti svoga rada, Vijeće za fetve iz nadležnosti svoga rada, Služba za odnose s javnošću. Po položaju na koji su izabrani ili kao nosioci vjerskog autoriteta zvanične stavove Islamske zajednice iznose predsjednik Sabora za pitanja iz djelokruga rada Sabora, predsjednik Ustavnog suda za pitanja iz djelokruga rada Suda, reisu-l-ulema, zamjenik reisu-l-uleme, šef  Kabineta reisu-l-uleme, generalni sekretar Rijaseta, član Rijaseta po odobrenju reisu-l-uleme, fetva-i-emin Vijeća za fetve, rukovodilac Vjerskoprosvjetne službe Rijaseta, rukovodilac Službe za odnose s javnošću, portparol.
Rukovodioci stručnih službi, ureda, direkcija, centara Rijaseta Islamske zajednice na medijske upite iznose stavove o konkretnim operativnim pitanjima iz djelokruga rada i nadležnosti svoje službe, ureda, direkcije ili centara. Međutim, ukoliko se radi o kompleksnim ili poslovno osjetljivim pitanjima, koja imaju širi značaj i važnost za Islamsku zajednicu ili društvo, neophodno je prethodno izvršiti konsultacije sa nadređenim organom ili rukovodiocem, radi utvrđivanja općih smjernica medijskog nastupa i nivoa poslovne tajnosti.
Obrazovne i naučne ustanove Islamske zajednice, medrese, fakulteti i dr, iznose stavove iz djelokruga svojih nadležnosti i aktivnosti posredstvom direktora i dekana, ili osoba koje oni odrede. Muftije, uredi muftija, savjeti muftijstava mogu iznijeti u medijima stavove iz nadležnosti svoga rada. O tim stavovima će, ako se radi o važnim pitanjima za Islamsku zajednicu, prethodno upoznati i konsultirati reisu-l-ulemu ili zamjenika reisu-l-uleme. O pitanjima iz djelokruga aktivnosti i odgovornosti medžlisa, izvršni odbor medžlisa može u medijima iznijeti svoje stavove posredstvom predsjednika izvršnog odbora ili glavnog imama, nakon konsultacija sa nadležnim muftijom. U ovim aktivnostima je predviđena koordinacija i konsultacije sa Službom za odnose s javnošću Rijaseta.

Medijski upiti
Protokol predviđa da se medijski upiti i zahtjevi Islamskoj zajednici dostavljaju u pismenoj formi, a medijski upit treba sadržavati sljedeće elemente: ime medija, ime, prezime i potpis urednika ili novinara, datum, objašnjenje teme ili pitanja za koje se traži odgovor i svrhu kojoj služi odgovor. Nakon prijema pismenog zahtjeva nadležni organ će donijeti odluku o sadržaju i vrsti odgovora, pismenom ili usmenom odgovoru. Ukoliko uposlenik Islamske zajednice dobije usmeni poziv za davanje izjave ili medijski nastup, zatražit će da se dostavi pismeni zahtjev organu u kojem je uposlen i odustati od dalje komunikacije. Nadležni organ će razmotriti pristigli zahtjev i odlučiti o medijskom nastupu. Predstavnici Islamske zajednice koji, u skladu s Protokolom, nastupaju u medijima mogu, ako procjene da je to u interesu Islamske zajednice i funkcije koju obavljaju, dati izjavu medijima i bez prethodno dostavljenog pismenog zahtjeva.
Ovim odredbama Protokola se nastoje zaštiti imami i službenici Islamske zajednice od pritisaka, presretanja na ulici ili u javnom prostoru, dolaska novinara na kućnu adresu i narušavanja privatnosti. Poštivanjem predviđene procedure imami i službenici Islamske zajednice će na najbolji način zaštititi sebe i interese Islamske zajednice. Niko nema pravo da uznemirava imama ili službenika Islamske zajednice u obavljanju njegovih poslova ili narušava njegovu privatnost. Isto tako je važno znati da Islamska zajednica u vođenju svojih poslova ima autonomiju i ne podliježe odredbama Zakona o slobodi pristupa informacijama, koji se odnosi na organe državne uprave i javne institucije. Prema tome, ne postoji nikakav zakonski osnov da predstavnik bilo kojeg medija pojedinačno traži izjave ili informacije o radu Islamske zajednice od službenika Islamske zajednice, a ko želi dobiti tražene informacije postoji propisana procedura, organi i osobe koji su ovlašteni da daju izjave i iznose stavove.
Također Protokol definira način rada portparola i okvir u kojem djeluje, zatim neophodnost prikupljanja svih relevantnih informacija, iznošenja stava utemeljenog na činjenicama,  potrebi vršenja neophodnih konsultacija i razmatranja različitih aspekata i pogleda u pitanjima koja imaju medijski tretman.  Stavovi koji se žele prezentirati medijima  moraju biti relevantni, zasnovani na činjenicama, uravnoteženi, odražavati stav Islamske zajednice i njenih organa, orijentirani na činjenice i njihovo objašnjenje.
Medijima se iznose stavovi o kojima postoji puna saglasnost i jasno mišljenje Islamske zajednice, odnosno većinsko ili preovlađujuće mišljenje. Dakako, sve službe, ustanove, organi Islamske zajednice imaju obavezu pružanja pravovremenih i tačnih informacija Službi za odnose s javnošću, bilo kao odgovor na upite medija, interna pitanja ili pak neko drugo komunikacijsko pitanje.

Krizne situacije
Protokolom je regulirano da su u slučaju kriznih situacija svi organi i ustanove Islamske zajednice dužni u najkraćem mogućem vremenskom roku prikupiti detaljne informacije o kriznom slučaju i dostaviti ih nadređenom organu ili službi Rijaseta i Službi za odnose s javnošću, ističući sve osjetljive aspekte, potrebnu tajnost i mišljenje kako taj slučaj tretirati. Nakon toga, Služba za odnose s javnošću će se uključiti u dalje aktivnosti, kontaktirati nadređene službe ili osobe i osmisliti način i vrstu kontakata s medijima. U međuvremenu, niži organi će se suzdržati od davanja izjava medijima, a svi dalji kontakti s medijima i izjave odvijat će se prema predviđenoj proceduri.
U kriznoj situaciji konačnu odluku o izdavanju saopštenja za štampu, njihovom sadržaju, davanju izjava za medije i sl, donosi nadležni organ Rijaseta u saradnji sa Službom za odnose s javnošću, ovisno o vrsti krize i njenom obimu. Nakon postizanja dogovora o načinu davanja i vrsti izjave, bilo koji drugi organ ili pojedinac suzdržat će se od davanja zasebne ili dodatne izjave.
I na kraju je potrebno naglasiti sjednice organa i ustanova Islamske zajednice su, u principu, zatvorene za medije. Medijima se može odobriti da zabilježe početak sjednica ili ih pozvati na završni dio radi davanja izjave, saopštenja ili prezentiranja zaključaka. Ukoliko postoji interes za prisustvom medija tokom trajanja sjednica organa i ustanova Islamske zajednice, potrebno je unaprijed o tome donijeti odluku.

Ekrem Tucaković

rijaset.ba