Rad u skladu sa hanefijskim mezhebom u okvirima Islamske zajednice

Tarikatski centar obuhvata 12 derviških redova

Rad sjednice Savjeta tarikatskog centra odvijao se po dnevnom radu:

Stanje tarikata u BiH; Status, ciljevi i uloga Tarikatskog centra u okviru IZ; Programske aktivnosti Tarikatskog centra; Prijedlog novog Ustava IZ / ustavna materija koja tretira derviške redove /; Status i korištenje postojeće i izgradnja nove vakufske imovine tesavufsko-tarikatske namjene; Kancelarijski prostor za sjedište i rad Tarikatskog centra i Razno.

Nakon proučenog ašereta i uvodne riječi koju je dao šejh Sead Halilagić, sekretar Tarikatskog centra, koji se zahvalio svim prisutnim, posebno reisu-l-ulemi dr. Mustafi ef. Ceriću, istakavši da su na sastanku prisutni predstavnici većine tarikata, učesnici ove sjednice su se predstavili, a potom se prešlo na rad.

Na sjednici je konstatovano da se u BiH na 107 mjesta održava zajednički zikr, prema pravilima nekog od derviških redova i to:

U okviru Tarikatskog centra zikr se održava na 83 mjesta, u 20 tekijskih objekata, te na 49 mjesta u džamijama i privatnim kućama. U sklopu Tarikatskog centra van granica BiH, u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Danskoj i SAD, zikr se održava na 10 mjesta. U pripremi ili izgradnji, pod patronatom Tarikatskog centra su još četiri objekta.

Izvan Tarikatskog centra u BiH egzistira i djeluje 9 tekija i 15 džemata / džamije ili privatne kuće /.

Od derviških redova kod nas, najzastupljeniji je nakšibendijski, potom kaderijski i rifaijski. Tarikatski centar je organizacija pripadnika dvanaest ehlisunnetskih derviških redova u BiH i to: Kaderi, Rifai, Nakšibendi, Mevlevi, Halveti, Šazili, Bedevi, Desuki, Sadi, Sinani, Bajrami i Bektaši. Tarikatski centar, kao sastavni dio Islamske zajednice u BiH, / formiran 30. maja 1977. godine, kada je tadašnji predsjednik Starješnstva IZ BiH, Hrvatske i Slovenije dr. Ahmed Smajlović, inicirao sastanak sa predstavnicima tarikata iz BiH, / svoje aktivnosti provodi u okviru ehli sunnetskog pravca, a u skladu sa hanefijskim mezhebom. U Tarikatski centar je uključeno 75% tekijskih džemata.

Uz isticanje uspjeha na okupljanju džematlija, posebno mlađih osoba, na sjednici su istaknuti i problemi vezani za rad tekijskih džemata, kao neadekvatni prostori za rad, neriješeno pitanje finansiranja. Aktuelizirano je i pitanje organiziranja po vertikali, kako bi se znalo ko nosi čelnu poziciju u Tarikatskom centru, da može zastupati sve šejhove i tarikatske džemate.

Bošnjaci nisu imali nikada bolji ugled u svijetu

Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić je iskazao zadovoljstvo što se nalazi na sjednici Savjeta Tarikatskog centra i što tu vidi ljude koji znaju raditi, te je dodao da mu je drago što oni okupljaju svoje džematlije u halku. Rekao je da mu je žao što se među njima nije ranije našao. “Odgajajte mlade ljude da vole svoj narod”-istakao je reisu-l-ulema, pa je nastavio:” Mi smo prvo muslimani, potom Bošnjaci i građani svoje zemlje. Nas Bošnjaka ima, što ovdje, što u svijetu, između 8 i 10 miliona i nikada u povijesti nismo imali ovako visok ugled kao sada”-istakao je uz ostalo Reisu-l-ulema.

Reisu-l-ulema je također predložio da se u Sarajevu organizira sufijska konferencija. Kao svoju pomoć u vidu iznalaženja prostora za Tarikatski centar, Reisu-l-ulema je iznio mogućnost da to bude u novoj zgradi GHb biblioteke, koja ima oko 7.000 m2 korisnog prostora. On je također zadužio osobu u Rijasetu, koja će zajedno sa predstavnicima Tarikatskog centra ponuditi najbolje statusno rješenje za rad derviških redova u okviru Islamske zajednice, a koje će se staviti na proceduru usvajanja na sjednicu Rijaseta, a potom Sabora IZ. Reisu-l-ulema je na kraju poklonio Hadži Sinanovoj tekiji burdu od šejha Habiba iz Jemena, kao znak povezivanja Bošnjaka i Jemenaca, koju je dobio prilikom boravka u Fesu – Maroko, kada se susreo sa dotičnim šejhom.

Šejh Sead Halilagić, sekretar Tarikatskog centra, zahvalio se Reisu-l-ulemi na konkretnim prijedlozima na ime pomoći, ističući da se nada da će ova njegova posjeta rezultirati donošenjem uredbe o derviškim redovima, kojom će se konačno i precizno definisati mjesto, status, uloga, zadaci i prava derviških redova, kao organa institucije Islamske zajednice u BiH. Šejh Halil Brzina Hulusi, također je naglasio da je ovaj njihov sastanak sa Reisu-l-ulemom od historijskog značaja, a šejh Sirija Hadžimejlić, predsjednik Tarikatskog centra, je uz zahvalnost, izrazio nadu da će Reisu-l-ulema i dalje imati razumijevanja za rad Tarikatskog centra.