Svečano otvorena Upravna zgrada Rijaseta Islamske zajednice u Sarajevu

Upravna zgrada Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini danas je svečano otvorena, u prisustvu zvaničnika Islamske zajednice, države Bosne i Hercegovine, predstavnika Republike Turske, te predstavnika diplomatskog kora u našoj zemlji, domaćih privrednika, vakifa i predstavnika javnog i kulturnog života naše zemlje.

Izgrađena na vakufu Gazi Husrev-bega, Upravna zgrada raspolaže sa više od 5.000 metara kvadratnih prostora, odnosno desetinama kancelarija, amfiteatrom, salama za sastanke, ali i predivnim terasama sa pogledom na Baščaršiju.

Islamska zajednica je nakon više od stotinu godina konačno dobila trajno sjedište koje i dolikuje ovoj vjerskoj zajednici, a Sarajevo prelijepo arhitektonsko zdanje u starom dijelu grada.

– Upravna zgrada bit će kuća iz koje će ići neophodne smjernice i napuci mreži promotora dobra i pozivalaca miru, toleranciji i ljubavi. Ovdje ćemo graditi planove i strategije kako našu misiju učiniti jačom, organiziranijom i primjerenijoj vremenu, a učenja vjere bližim ljudima – izjavio je reisul-ulema Husein-ef. Kavazović na svečanosti otvaranja Upravne zgrade.

Poručio je kako se veličina novootvorenog zdanja ne ogleda u njegovoj monumentalnosti, već u ljubavi i prijateljstvu između dva naroda i dvije vjerske zajednice, Bošnjaka muslimana i Turaka, Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Dijaneta.

– Izgradili smo još jedno zdanje koje će nas učvrstiti u bratstvu i prijateljstvu i koje će našu djecu i unuke povezivati u njihovom muslimanskom zajedništvu i identitetu – naglasio je, između ostalog, reisul-ulema Kavazović.

Poručio je da smo ponosni i radosni što smo uspjeli doći do kraja ovog velikog posla, ali i početka nove ere u našem radu.

– Ako Bog da, ovdje ćemo imati sve na jednom mjestu i u združenosti rada naših službi veće izglede za bolji i uspješniji rad – kazao je reisul-ulema.

Obraćajući se prisutnima, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović podsjetio je da islam naglašava važnost zajednice i odgovornost pojedinca unutar nje, te da su ovim devizama u prethodnih šest vjekova rukovodili svi istaknuti prvaci, podižući vakufe u Bosni i Hercegovini.

– Zato te građevine stoje i danas, jer su podizane u namjeri da koriste zajednici. Islamska zajednica je vjekovima bila izvorište takvih napora i pojedinaca u Bosni i Hercegovini, preuzimajući emanet vakifa i brigu o javnim dobrima u korist cijeloga društva, zajednica koja je nastojala i nastoji da interesi države Bosne i Hercegovine budu primarno zastupljeni u radu njenih institucija – naveo je Džaferović.

Dodao je kako su otvaranjem novog i modernog sjedišta Islamske zajednice, na mjestu posebne simbolike, oplemenjeni napori generacija koje su sanjale ovaj trenutak, djelujući u teškim i neizvjesnim prilikama, te da je podizanje ovoga zdanja, naknada svima koji su izabrali vlastiti duhovni put i kulturni obrazac, istrajni u svojoj riješenosti da se prosvjećuju i budu brana barbarima.

– U lahkoći i strpljivosti života sa drugima, tragove našeg iskustva je lahko prepoznati. Ono stoji na početku svih nastojanja koja imaju za cilj da budu u funkciji javnoga dobra, kao konačna potvrda toga – šta je stvarna zadaća čovjekova. To je poruka i ovoga hajrata i njegovih vakifa: da je sve što se podiže sa ciljem da koristi ljudima, trajno i nepotrošivo dobro – poručio je Džaferović.

Serdar Džam, zamjenik ministra kulture i turizma Republike Turske ocijenio je da je ovo veliki dan jer se Upravna zgrada Rijaseta otvara upravo ovdje u prisustvu naših dragih šehida i vođe rahmetli Alije Izetbegovića.

– Ne smijemo zaboraviti da ova država, ova zajednica, treba da pošalje svijetu poruku mira i suživota koji se ovdje njeguje. Upravna zgrada Rijaseta kazuje priču kako ni jedna zajednica, ni skupina, ne može biti uništena nasilno, bombama. Ona opstaje, ostaje uspravna.

U vremenima kada svjedočimo najintenzivnijim agresijama, nepravdi, Bosna i Hercegovina treba da pošalje poruku koliko je važan suživot, da je moguć, jer vi ga ovdje živite. Mi kao muslimani ćemo se uvijek boriti za mir i blagostanje – poručio je Džam.

Ali Erbaš, predsjednik Uprave za vjerske poslove Republike Turske (Diyanet), prisutnim je prenio selame turskog predsjednika Redžepa Tajiba Erdogana, te poručio kako se bratski odnosi muslimana Bosne i Hercegovine i Turske dodatno učvršćuju, kad god „učimo dove na Ajvaz-dedinom dovištu, tekbire na Baščaršiji, u Srebrenici“.

– Upravna zgrada Rijaseta je još jedno znamenje našeg zajedništva i prijateljstva. Ova zgrada je zapravo primjer čestitosti, plemenitosti, koju baštine Bošnjaci na ovom području. Vjerujem da će biti čvrst simbol koji će uporno odbijati propagandne informacije o islamu kao vjeri koja se ne zalaže za mir. Mi smo predstavnici civilizacije koja se zalaže za mir i bratstvo među ljudima. Mi smo ljudi koji se povinuju Božijoj naredi ‘Ko ubije jednog čovjeka, kao da je ubio cijeli ljudski rod’. Mi smo ummet Poslanika, a Poslanik je govorio da niko nema prednost nad drugim. Naš najveća želja je da svi narodi žive u miru. Muslimani u BiH su primjer kako je moguć suživot – kazao je Erbaš.

Poručio je kako smo svjesni da se danas nastoji unijeti sjeme razdora među muslimane, protiv čega se mora čvrsto boriti.

– Kako bismo se zaštitili podjela, moramo se svi čvrsto držati Allahovog užeta. Moramo svim ljudima pružiti primjer, kako je moguće zajedno živjeti, jer islam u prvi plan ističe jedinstvo. Naša najveća dužnost jeste da se borimo za promociju ove ideje. Današnji svijet više nego ikad treba da vidi i primi tu poruku islama, a ova zgrada je garant da će ovdje uvijek biti prisutna mogućnost zajedničkog života – poručio je Erbaš.

Direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Senaid Zajimović ocijenio je kako je Upravna zgrada iznimno važan objekat, ne samo za Islamsku zajednicu, već i za Grad Sarajevo, pa i za Bosnu i Hercegovinu.

– Ova zgrada je administrativni centar Rijaseta Islamske zajednice i ona će biti mjesto donošenja važnih odluka i mjesto obavljanja važnih poslovnih zadataka. U ovoj zgradi ćemo dočekivati delegacije iz raznih zemalja svijeta, sa Istoka i sa Zapada. Ovdje će biti smještena Kancelarija reisul-uleme Islamske zajednice i kompletna administracija svih uprava Rijaseta i njihovih odjela – naglasio je Zajimović.

Burhan Ersoy, generalni direktor Generalne direkcije vakufa Republike Turske prenio je selame i pozdrave predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana.

Ovom prilikom Ersoy je kazao kako Generalna direkcija vakufa od 2011. godine provodi aktivnosti restauracije u bratskim zemljama, povećavajući broj obuhvaćenih objekata iz godine u godinu.

– Ponosni smo što smo okončali radove na brojnim građevinama u Bosni i Hercegovini. Zahvalan sam Allahu za vašu podršku i saradnju, kako u okviru dovršenih objekata, tako i onih čija rekonstrukcije je još u toku. Želim zahvaliti svima koji su učestvovali u izgradnji ove zgrade – kazao je Ersoy.

Adnan Ertem, bivši direktor Generalne direkcije vakufa Republike Turske i trenutni zamjenik ministra za rad i socijalnu sigurnost Republike Turske, također je uputio svoju čestitku povodom otvaranja Upravne zgrade, ističući žaljenje zbog nemogućnosti da prisustvuje otvorenju objekta za koji se, kako je naveo, nada da će donijeti blagoslov cijeloj Bosni i Hercegovini.

– Isto kao što naše bogomolje nisu samo mjesta za molitve, već su se istakle i kao centri znanja, mudrosti i pomoći, vjerujem da će tako i zgrada koja se danas svečano otvara biti centar mudrosti i smjernica koje će biti od koristi, ne samo muslimanima, već cijelom društvu. Kao Republika Turska, sa svojom ambasadom, Vakufskom direkcijom, TIKA-om i svim relevantnim institucijama, nastavit ćemo podržavati razvoj i očuvanje historijske i kulturne baštine Bosne i Hercegovine – kaže se u njegovoj poruci.

U ime privrednika vakifa, obratio se Fahrudin Radončić, koji je kazao da je otvaranje Upravne zgrade historijski momenat, kojim će se ponositi i generacija koja je iznijela ovaj projekat i generacije koje će doći.

Podsjetio je da je, uz njih nekoliko oficijelnih inicijatora, „svoju ciglu“ u zgradu Rijaseta ugradilo je više stotina ili hiljada ljudi koji su svojim donacijama pokazali iskren nijet i privrženost svojoj vjeri i njenim institucijama.

– Danas nema mjesta finansijskoj logici, da je neko važniji jer je dao više od onog koji je dao deset KM, jer je i on dao od srca, odvojio je od svojih usta, od onog što ima. S obzirom na to da ovih dana traje tradicionalna manifestacija ‘Danu vakufa’, možemo kazati da su uspješni ljudi lokomotiva razvoja društva. Ovaj objekat je važan za Bošnjake, muslimane, Islamsku zajednicu i naš identitet. Mnogo uspješnih ljudi u našoj domovini je uradilo mnogo toga, izgradili su mnoge objekte, ali smo danas svi najsretniji što smo bili samo mali dio ove historijske priče. Važno je da imamo jaku Islamsku zajednicu i njene institucije – naglasio je Radončić

Dovu na kraju svečanog programa proučio je dr. Mustafa-ef. Cerić, reisul-ulema od 1993. do 2012. godine, u čijem je mandatu i počela izgradnja ovog velikog, strateškog i generacijskog projekta Islamske zajednice i muslimana Bošnjaka ovog vremena i ovih prostora.

Svečanim presijecanjem vrpce Upravna zgrada Rijaseta je i zvanično otvorena, čime je Sarajevo u starom dijelu grada dobilo prelijepo arhitektonsko zdanje.

Odluka o izgradnji je donesena u junu 2007. godine, a kamen temeljac položen je u septembru 2008. godine. Gradnja je počela sredstvima koja su prikupili domaći privrednici i vakifi, a akciji se 2009. godine priključila i tadašnja Vlada Libije koja je donirala značajna sredstva od kojih je sagrađena konstrukcija objekta.

Predviđeni rok za završetak radova bio je kraj 2011. godine, ali su zbog nedostatka sredstava radovi bili obustavljeni od 2010. do 2018. godine.

Na inicijativu reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića, Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH u partnerskom odnosu sa Generalnom direkcijom vakufa Republike Turske osigurala je potrebna sredstva za nastavak gradnje. Protokol o saradnji na realizaciji ovog projekta potpisan je 2017., a 2018. su počeli radovi koji su završeni krajem 2021. godine. Ovim sporazumom osigurano je nešto više od preostale dvije trećine potrebnih sredstava za završetak objekta. 

Projekt je uradio akademik Zlatko Ugljen sa saradnikom Huseinom Dropićem, a osnovna zamisao Ugljenovog arhitektonskog djela ogleda se u sedam kubeta, kao refleksija sedam nebeskih svodova, o čemu se u Kur’anu Časnom govori na više mjesta.

(MINA)