Iako ne postoje tačni statistički podaci, procjenjuje se da danas u svijetu živi više od 1,6 milijardi muslimana. Pomenuti broj muslimana živi širom planete i ma gdje živjeli, da bi bili to kako sami sebe ili ih drugi nazivaju, dužni su živjeti u skladu sa propisima svoje vjere, posebno vodeći računa o pet islamskih šartova.
„Maštuluk! Raduj se, dunjaluk ti je otvorio svoje kapije! Halifin sin je zaprosio tvoju kćerku!" To su bile riječi kojima je izaslanik halife, vladara islamske zemlje, htio obradovati poznatog učenjaka iz generacije tabijina Seida ibnu Musejjiba, Allah mu se smilovao, međutim, kako je glasio odgovor ovog alima?
Čovjek je išao ulicom i brojao mrtve. Pusti mrtve na miru, čovječe Božiji! Ali, ne, nije riječ o mrtvima, ovdje je riječ o živima, upravo o njima, koji bi mogli i htjeli manipulirati mrtvima.
Kada bi svi ljudi, od Adema, alejhisselam, pa sve do posljednjeg čovjeka, bili poput najpobožnijeg insana, to ništa Allahovu vlast ne bi povećalo, a kada bi svi oni bili poput najgriješnijeg insana koji je ikada zemljom prošao, to ništa Allahovu vlast ne bi umanjilo.
Iskustvo kroz koje prolazi u ovom trenutku arapski svijet jedno je i jedinstveno. Dakako, Zapad ima svoje, a ovo arapsko je upravo pokazatelj da iskustvo demokratije na Zapadu jesto jedno, ali nije jedino i da islam ima sasvim dovoljno potencijala da ponudi svoje vlastito iskustvo u kojem neće biti sukoba i protjerivanja vjere jer se sukob sa njom nije ni desio.
Loše mišljenje, kao negativna osobina koje se vjernik mora osloboditi, dijeli se na dvije vrste: loše mišljenje o Allahu i loše mišljenje o vjernicima
Proljeće nam evo (na)dolazi ali nikako da dođe u svom punom i pravom sjaju.Iako je kalendarski podobro zakoračilo, stalne izmjene drastičnih temperaturnih razlika upozoravaju da ćemo se sa zimom, kao i sa mnogo čime drugim što nas okružuje, još ćerati.
Zikr je ibadet kojeg počesto izostavljamo ili ga ekskluzivno pripisujemo za određene grupacije muslimana. Često dovoljno nerazumjevamo suštinu zikra ali isto i njegovu obligatnost kao ibadeta.
U jeku svjetskih i naših bosansko-hercegovačkih dešavanja i savremenih izazova, te pitanje obrazovanja i profesionalnog usavršavanja, mladi ljudi postavljaju sebi, ali i drugima pitanje buduće duhovne ali i materijalne egzistencije.
Iako naslov teksta, za današnji vakat, može izgledati prilično bombastično, tako da bi čitalac odmah mogao pomisliti kako će u tekstu naći uobičajene riječi i rečenice pune naboja i za čovječanstvo ''značajnih'' istina i zaključaka od strane autora, on je posvećen laganijoj temi, a koja je, ipak, značajna za stanje pojedinca i ukupnog društva.